Životna sredina

Uz EU i Velika Britanija razmatra uvođenje takse na robu u čijoj proizvodnji se emituje CO2

Britanski premijer Johnson prekogranicnog poreza CO2

Slika: Miriam Ramos-Warth from Pixabay

Objavljeno

28.05.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.05.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Po navodima više medija, premijer Velike Britanije Boris Johnson razmišlja o mogućnosti oporezivanja uvoznih proizvoda pri čijem pravljenju se ispušta ugljenik. Takav potez bi zaštitio konkurentnost domaće privrede i sprečio iseljavanje fabrika.

Evropska unija već dugo radi na uvođenju graničnog mehanizma za prilagođavanje ugljenika (CBAM), zapravo poreza na emisije ugljen-dioksida vezane za robu i struju iz inostranstva. Više medijskih kuća je saznalo da i Velika Britanija analizira efekte potencijalnog ocarinjavanja CO2.

EU namerava da uvede prekogranični porez na CO2, a moguće je da će i SAD postupiti na isti način

Izveštaji nagoveštavaju da premijer Boris Johnson razmišlja o toj mogućnosti, iako je ranije prenošeno, bez zvanične potvrde, da je u februaru odbacio istu ideju zbog mogućeg poskupljenja hrane. I EU i Britanija imaju sisteme za naplaćivanje emisija ugljenika i trgovanje dozvolama za ispuštanje tog gasa s efektom staklene bašte, tako da je njihova industrija manje konkurentna od proizvođača uvoznih artikala koji ne moraju da kupuju te sertifikate.

Porezi na CO2 bi obustavili curenje ugljenika

Prekogranični namet na ugljenik bi takođe sprečio takozvano propuštanje ili curenje ugljenika, kako se naziva preseljavanje proizvodnih kapaciteta u zemlje s manje strogim propisima. Vlada u Londonu je nagovestila da će svoje predsedavanje Grupi sedam – G7 iskoristiti da pozove ostale članice da se zajedno pozabave tim pitanjem.

Prekogranični nameti na emisije ugljenika bi mogli da naškode slobodnoj trgovini

Telegraph je objavio da bi se plan prvo primenio na čeličane i ostalu tešku industriju, a da bi poljoprivreda mogla da se uključi kasnije. Kritičari ukazuju na protekcionistički element takvog sistema koji se tiče aktuelnog besplatnog dodeljivanja dela dozvola za ispuštanje CO2 i ekvivalentnih uzročnika globalnog zagrevanja.

HuffPost je citirao neimenovane osobe upućene u razvoj događaja koje tvrde da je Johnson „veoma otvoren“ prema rečenoj koncepciji.

Šansa diplomatiji

Kabinet premijera je otkrio da ministarstvo privrede, energetike i industrijske strategije „proučava“ pitanje i da je „usredsređeno“ na njega. Samo ministarstvo je saopštilo da želi da sarađuje s trgovinskim partnerima kroz diplomatske kanale u cilju zajedničkog ublažavanja klimatskih promena i usklađivanja tarifa.

Britanija i EU takođe razrađuju planove za proširivanje svojih sistema za trgovanje emisijama, a Sjedinjene Države su nagovestile mogućnost da uvedu prekogranični porez na CO2.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija reri integrisane dozvole zagadjenje mirko petrovic slobodan minic hristina vojvodic

Glavni industrijski zagađivači u Srbiji zagađuju vazduh, vodu i zemlju bez kontrole

28. maj 2021. - Obavezu pribavljanja integrisane dozvole nije ispunilo oko 150 firmi. Prvi rok je bio kraj 2020, ali je onda pomeren na kraj 2024.

Zagadjenje vazduha izazvalo 333.000 smrtinih slucajeva u Evropi

Više od 330.000 Evropljana umrlo zbog zagađenog vazduha u 2023.

28. maj 2021. - EEA je utvrdila da je 2023. bilo 333.000 slučajeva prevremene smrti povezanih sa izložnošću suspendovanim česticama, ozonu i azot-dioksidu

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

28. maj 2021. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

EU uvodi službu za merenje uticaja klimatskih promena na ekstremne vremenske prilike

28. maj 2021. - Stručnjaci kažu da bi ovo moglo da pomogne vladama da usvoje klimatske politike, poboljšaju procene finansijskih rizika