Otpad

Uvođenje depozitnog sistema moglo bi da se razmatra u 2019.

povratne vending mašine

Foto: Bidgee / Wikimedia Commons

Objavljeno

08.01.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

08.01.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Srbije (SEPA) Filip Radović najavio je da bi u 2019. godini moglo da se razmatra uvođenje depozitnog sistema u Srbiji, kojim bi trebalo da bude regulisan povraćaj, odnosno odlaganje ambalaže i njeno zbrinjavanje.

„Trenutno se radi studija koja treba da pokaže koji model upravljanja otpadom, odnosno koji vid depozitne šeme, koja podrazumeva povraćaj novca za ambalažu, može biti primenjen u Srbiji“, kazao je Radović agenciji Beta, prenosi N1.

Ta procena će biti završena tokom ove godine, nakon čega se očekuje javna debata, čemu bi trebalo da usledi i usklađivanje pravilnika i zakona kako bi se stvorili uslovi za uvođenje depozitne šeme, navodi Radović.

Depozitni sistem bi se uveo najpre za limenke i PET ambalažu, kazao je Radović i dodao da studija treba da pokaže i na koji način će se finansirati depozitni sistem.

Prema njegovim rečima, bilo kakva odluka u vezi sa depozitnim sistemom biće doneta u saradnji sa privredom, ali biće vodjena nacionalnim interesima zaštite životne sredine.

Dokazani metod koji se uvodi širom sveta

Depozitni sistemi kao rešenje za reciklažu ambalažnog otpada uvode se širom sveta, a Istanbul, grad sa skoro 15 miliona stanovnika, je otišao korak dalje i omogućio plaćanje karte za javni prevoz plastičnim flašama i aluminijumskim limenkama.

Depozitni sistemi su dokazani metod prikupljanja otpada koji garantuje visoke stope reciklaže materijala, pa su zbog toga preporučeni u strateškim dokumentima mnogih međunarodnih organizacija, navodi Anna Larsson, direktor razvoja projekta cirkularne ekonomije u RELOOP, u autorskom tekstu za Balkan Green Energy News.

Deset evropskih zemalja ima depozitni sistem za ambalažu za piće – Švedska ga je uvela 1984. godine, Island 1989. godine, Nemačka 2003. godine, Finska 1996. godine, Norveška 1999. godine, Danska 2002. godine, Holandija 2005. godine, Estonija 2005. godine, Hrvatska 2006. godine i Litvanija 2016. godine, što je kod poslednje za rezultat imalo procenat prikupljanja od 92% u drugoj godini od uvođenja, navodi Larsson.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Narandžasta nedelja, 48er-Tandler, Beč

Narandžasta nedelja u Beču: umesto kupovine novog, popravite staro

8. januar 2019. - Bečka gradska čistoća u svojim prodavnicama 48er-Tandler organizuje Narandžastu nedelju, posvećenu ponovnom korišćenju i popravkama robe

eu cirkularna ekonomija materijali reciklaza stopa eurostat

EU nastavlja neumerenu potrošnju resursa – za deceniju povećala upotrebu recikliranih materijala manje od jedan odsto

8. januar 2019. - Stopa cirkularne upotrebe materijala u 2022. 11,5 odsto, što znači da je 11,5 odsto korišćenih materijalnih resursa došlo iz reciklaže

gradjevinski otpad hrvatska reciklaza

Građevinski otpad završava na ilegalnim deponijama, a čak 70 odsto može da se reciklira

8. januar 2019. - Kod proizvodnje građevinskog materijala primarna sirovina u proseku može da se zameni sa najmanje 10 do 15 odsto zamenske sirovine

nevidljivi elektronski i elektricni otpad e-otpad

Devet milijardi dolara zarobljeno u nevidljivom elektronskom i električnom otpadu

8. januar 2019. - Nevidljivi EE otpad su električni uređaji koje zbog njihove prirode ili izgleda korisnici ne tretiraju kao elektronski i električni otpad