Otpad

Uvođenje depozitnog sistema moglo bi da se razmatra u 2019.

povratne vending mašine

Foto: Bidgee / Wikimedia Commons

Objavljeno

08.01.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

08.01.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Srbije (SEPA) Filip Radović najavio je da bi u 2019. godini moglo da se razmatra uvođenje depozitnog sistema u Srbiji, kojim bi trebalo da bude regulisan povraćaj, odnosno odlaganje ambalaže i njeno zbrinjavanje.

„Trenutno se radi studija koja treba da pokaže koji model upravljanja otpadom, odnosno koji vid depozitne šeme, koja podrazumeva povraćaj novca za ambalažu, može biti primenjen u Srbiji“, kazao je Radović agenciji Beta, prenosi N1.

Ta procena će biti završena tokom ove godine, nakon čega se očekuje javna debata, čemu bi trebalo da usledi i usklađivanje pravilnika i zakona kako bi se stvorili uslovi za uvođenje depozitne šeme, navodi Radović.

Depozitni sistem bi se uveo najpre za limenke i PET ambalažu, kazao je Radović i dodao da studija treba da pokaže i na koji način će se finansirati depozitni sistem.

Prema njegovim rečima, bilo kakva odluka u vezi sa depozitnim sistemom biće doneta u saradnji sa privredom, ali biće vodjena nacionalnim interesima zaštite životne sredine.

Dokazani metod koji se uvodi širom sveta

Depozitni sistemi kao rešenje za reciklažu ambalažnog otpada uvode se širom sveta, a Istanbul, grad sa skoro 15 miliona stanovnika, je otišao korak dalje i omogućio plaćanje karte za javni prevoz plastičnim flašama i aluminijumskim limenkama.

Depozitni sistemi su dokazani metod prikupljanja otpada koji garantuje visoke stope reciklaže materijala, pa su zbog toga preporučeni u strateškim dokumentima mnogih međunarodnih organizacija, navodi Anna Larsson, direktor razvoja projekta cirkularne ekonomije u RELOOP, u autorskom tekstu za Balkan Green Energy News.

Deset evropskih zemalja ima depozitni sistem za ambalažu za piće – Švedska ga je uvela 1984. godine, Island 1989. godine, Nemačka 2003. godine, Finska 1996. godine, Norveška 1999. godine, Danska 2002. godine, Holandija 2005. godine, Estonija 2005. godine, Hrvatska 2006. godine i Litvanija 2016. godine, što je kod poslednje za rezultat imalo procenat prikupljanja od 92% u drugoj godini od uvođenja, navodi Larsson.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

zajedno protiv otpada od hrane

Hrvatska radi na smanjenju otpada od hrane za 30 odsto do 2028.

8. januar 2019. - U Hrvatskoj je potpisan Dobrovoljni sporazum Zajedno protiv otpada od hrane sa ciljem smanjenja količine otpada i razvoja donatorske mreže

beo cista energija vinca spaljivanje otpada tretiranje otpada

U Srbiji je počelo da radi postrojenje za dobijanje energije iz otpada: ko će ga i kako kontrolisati

8. januar 2019. - Pre mesec ipo u Srbiji je započelo spaljivanje otpada zarad dobijanja električne i toplotne energije - aktivnost koja je novina za ceo region

Globalni dan reciklaže: od separacije otpada do smanjenja emisija CO2

8. januar 2019. - Procenjuje se da će reciklažna industrija 2030. doprinositi smanjenju emisija sa milijardu tona ugljen-dioksida godišnje

EU izvoz polovne odece obuce deponije Azija Afrika

EU utrostručila izvoz polovne odeće i obuće, koja često završava i na deponijama u Aziji i Africi

8. januar 2019. - Evropska agencija za životnu sredinu je upozorila da rast izvoza pokazuje da korišćena tekstilna roba predstavlja sve veći problem u upravljanju otpadom