OIE

U Finskoj u planu izgradnja čeličane na zelenu električnu energiju, vodonik

Finskoj celicane zelenu elektricnu energiju, vodonik

Foto: Yasin hm on Unsplash

Objavljeno

06.01.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.01.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Finska očekuje jednu od najvećih investicija do sada u industrijsku proizvodnju. Startap Blastr Green Steel iz Norveške je objavio da će u opštini Inko izgraditi čeličanu i prateći pogon za proizvodnju vodonika, koji će raditi na struju iz obnovljivih izvora.

Proizvodnja čelika je jedan od sektora koje je najteže dekarbonizovati. Veliki igrači se utrkuju u uvođenju najsavremenijih tehnologija kako bi izbegli rastuće troškove na ime emisija ugljenika i zadovoljili potrebe kupaca koji nameravaju da postignu ugljeničnu neutralnost. Jedna studija je nedavno pokazala da prebacivanje čeličane na elektrolučne peći i zamena fosilnih goriva vodonikom u procesu redukcije košta i do sedam milijardi evra, ukoliko se koristi isključivo električna energija iz solarnih postrojenja.

Blastr Green Steel, sa sedištem u Norveškoj, počinje od nule. Ta kompanija, koju je 2021. osnovala investiciona firma Vanir Green Industries (VGI), planira da na lokaciji Jodbole u opštini Inko u južnoj Finskoj pokrene proizvodnju zelenog čelika s integrisanim pogonom za elektrolizu, u kojem bi pravila vodonik. Potpisala je pismo o namerama s kompanijom Fortum o ekskluzivnom korišćenju prostora na kojem se donedavno nalazila njegova termoelektrana na ugalj.

Blastr: Finska je idealna za projekat proizvodnje čelika s niskim emisijama

Investicija je procenjena na četiri milijarde evra, što bi je učinilo jednom od najvećih do sada u industrijsku proizvodnju u ovoj zemlji. Blastr tvrdi da će u postrojenju biti stalno zaposleno do 1.200 ljudi. Početak rada je predviđen za 2026. godinu.

„Finska je idealna lokacija za naš projekat. Ima ambiciozan cilj u pogledu smanjivanja emisija ugljenika, zatim povoljne i jasne uslove za rad zelene industrije, energente koji ne potiču iz fosilnih izvora kao i visokokvalifikovanu radnu snagu“, izjavio je Blastrov generalni direktor Hans Fredrik Vitusen.

Emisije CO2 će biti 95 odsto niže nego kod konvencionalne proizvodnje

Blastr je objavio da će umesto koksa i uglja upotrebljavati vodonik i tako smanjiti ugljenični otisak duž celog lanca vrednosti, sa ciljem da emisije ugljen-dioksida budu 95 procenata niže nego kod ustaljene tehnologije. Plan je da se proizvodi 2,5 miliona tona visokokvalitetnog toplovaljanog i hladnovaljanog čelika godišnje.

„Finska je odlično mesto za ugljenično neutralnu industriju i proizvodnju dekarbonizovanog čelika. Imamo jaku i pouzdanu elektroenergetsku mrežu, dobre uslove za proizvodnju energije bez emisija kao i efikasnu logistiku“, izjavio je ministar za privredna pitanja Mika Lintila.

Navedena mlada kompanija je otkrila da će se za potrebe projekta zadužiti i naći kapital, prenosi Carbon Herald. Generalni direktor Vitusen je istakao da je Finska izabrana delom zbog velike dostupnosti struje iz vetroelektrana.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

6. januar 2023. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

6. januar 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

6. januar 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

6. januar 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom