Energetska efikasnost

U Beču održana završna konferencija GIZ ORF-EE projekta Upravljanje za energetsku efikasnost kroz aktivnu saradnju više nivoa vlasti  (multEE)

Slika: multEE

Objavljeno

06.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

GIZ-ov Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – Energetska efikasnost (ORF-EE) je, u saradnji sa konzorcijem partnera na projektu „Upravljanje za energetsku efikasnost kroz aktivnu saradnju više nivoa vlasti“ (multEE) i Sekretarijatom Energetske zajednice, 29. juna u Beču održao završnu konferenciju multEE projekta.

Konferencija je privukla državne zvaničnike iz devet zemalja partnera na multEE projektu, kao i predstavnike/ce svih zemalja potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici. Ovaj događaj je poslužio kao interaktivni forum za razmjenu i zajedničko učenje, zasnovan na participatornom pristupu. Time je implementacija projekta multEE službeno okončana uz prikaz i analizu svih dosadašnjih projektnih postignuća i efekata, te je i osigurana platforma za buduću saradnju.

Konferencija je održana kao nastavak na redovni sastanak Koordinacijske grupe Energetske zajednice, koji okuplja države članice EU i njihove susjede u cilju stvaranja zajedničkog panevropskog tržišta energije.

Dirk Buschle, zamjenik direktora Sekretarijata Energetske zajednice, konferenciju je otvorio pozdravnim obraćanjem tokom kojeg je objasnio da Energetska zajednica namjerava pratiti EU u njenim naporima na suzbijanju klimatskih promjena, te je naglasio da je Energetska zajednica posvećena postizanju prelaska na čistu energiju istim tempom kao i ostatak Evrope. Buschle je ovu priliku iskoristio i da naglasi da je „efektivno horizontalno i vertikalno upravljanje ključ za postizanje ovog cilja“.

Predstavnik Koordinacijske jedinice za energetsku politiku Generalnog sekretarijata za energiju pri Evropskoj Komisiji, Leonardo Zannier, na konferenciji je predstavio prijedlog Komisije po pitanju načina upravljanja Energetskom unijom. U svojoj prezentaciji je stavio poseban naglasak na integraciju energetskih i klimatskih planova kao osnovnih elemenata predloženog načina upravljanja, kojim bi se optimizirali zahtjevi klimatskog i energetskog izvještavanja. Učesnici/e konferencije su bili naročito zainteresovani za metodologije izvještavanja i zahtjeve koji se odnose na potrebne podatke. Zannier je stoga iskoristio priliku da spomene i predloženi vremenski rok za podnošenje prvog paketa izvještaja, planiran za kraj 2018. godine.

GIZ ORF-EE predvodi i implementira multEE projekat zajedno sa konzorcijem koji se sastoji od deset partnera iz devet evropskih zemalja. Konzorcij objedinjuje različite vodeće institucije koje djeluju na polju istraživanja u domenu energetske efikasnosti, te rade na izradi i provedbi politika. Cilj ovog projekta je da unaprijedi dosljednost i kvalitet planiranja, te time utiče na provedbu politika u području energetske efikasnosti. Osnovni naglasak je stavljen na razvoj i implementaciju inovativnih šema za monitoring i verifikaciju (M&V) i poboljšanje koordinacije između različitih upravnih nivoa u partnerskim zemljama. Cilj se pored toga odnosi i na usaglašeno planiranje i provođenje projekata, te aktivno učešće civilnog društva, poslovnog sektora i drugih aktera.

Platforma za monitoring i verifikaciju (MVP), razvijena u okviru ORF-EEa, u upotrebi u zemljama EU

Naglasak ove konferencije je, između ostalog, stavljen i na Platformu za monitoring i verifikaciju (MVP) – IT alat za praćenje i izračun ušteda energije i smanjenje emisija CO2, koji je nedavno privukao pažnju država članica EU.

Originalno razvijen od strane Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu – Energetska efikasnost za zemlje Zapadnog Balkana, a koji finansira Njemačka vlada, MVP sistem je nadograđen kroz multEE projekat, koji zajednički finansiraju GIZ i EU u sklopu programa „Horizon 2020“. Ova aplikacija je zasnovana na tzv. bottom-up metodologijama (pristupu „odozdo prema gore“) kojima se uštede iz pojedinačnih projekata izračunavaju bez oslanjanja na energetske statistike (što je top-down, odnosno pristup „odozgo prema dole“) koje su neadekvatne u mnogim zemljama EU i jugoistočne Evrope.

MVP i bottom-up metodologije su se u zemljama Zapadnog Balkana pokazale kao vrlo učinkovite za potrebe obaveznog izvještavanja o provedbi nacionalnih i lokalnih akcionih planova za energetsku efikasnost i borbu protiv klimatskih promjena, kao i za bolju razmjenu informacija između državnog i lokalnog nivoa. Pružanjem mogućnosti izračuna ušteda pomoću referentnih vrijednosti, ove metodologije su ponudile ekonomičnu alternativu ex-post (naknadnim) revizijama i omogućile upotrebu istih od strane korisnika sa manjim stepenom tehničke stručnosti.

MVP se trenutno implementira u Hrvatskoj, Grčkoj, Latviji, Litvaniji, Makedoniji (BJRM) i Slovačkoj i predstavlja odličan primjer kako pametna i inovativna rješenja, koja efektivno rješavaju pitanje efikasnosti, koherentnosti i transparentnosti praćenja i izvještavanja o mjerama energetske efikasnosti, mogu biti usvojena i u EU.

Benjamin Struss, koordinator projekta multEE ispred GIZ ORF-EE, je ovom prilikom opisao najvažnije rezultate projekta i objasnio kako MVP i drugi stub projekta – unapređenje šeme horizontalne i vertikalne koordinacije – mogu dati stvarni doprinos potpunoj implementaciji Direktive o energetskoj efikasnosti i zimskog paketa „Čista energija za sve stanovnike Evrope“.

Isto se moglo vidjeti i iz zaključaka sa panel diskusije na Završnoj konferenciji projekta multEE, gdje je navedeno da MVP aplikacija državama članicama EU i članicama Energetske zajednice nudi priliku da prate, analiziraju i usavršavaju svoje politike energetske efikasnosti pomoću standardizovanog, koherentnog i efikasnog alata. Međutim, upotreba MVP sistema u redovnim procesima monitoringa i njegovo ugrađivanje u pravni okvir, kao i izgradnja kapaciteta potrebnih za njegovu primjenu, ostaje zadatak koji leži pred većinom ovih zemalja. Pozivajući se na to, Struss je naglasio da „rezultati projekta multEE, iako već sveobuhvatni i vrlo djelotvorni, predstavljaju dobar temelj za dalji rad na ovom polju“.

Pored toga je zaključeno da trenutno postoji politička volja i pozitivan zamah na unapređivanju upravljanja energetskom efikasnošću i provedbi zimskog paketa na nivou EU.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska nekp cilj oie povecanje

Hrvatska povećala cilj za udeo obnovljive energije sa 36 odsto na 42 odsto

6. jul 2017. - Hrvatska je povećala sve najvažnije ciljeve u ažuriranom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu za period 2021-2030.

gabrovo formira gradsku zonu bez emisija CO2

Gabrovo u Bugarskoj formira prvu gradsku zonu bez emisija CO2

6. jul 2017. - Grad Gabrovo je prepoznat kao predvodnik klimatskih i energetskih inicijativa u Bugarskoj, a sada ide i korak dalje sa ciljem da do 2030. godine formira gradsku zonu bez emisija ugljen-dioksida

crna gora ibrd kredit stednja energije cedis brojila

Crna Gora investira 34 miliona evra u štednju energije i modernizaciju distributivne mreže

6. jul 2017. - Investicije su deo Projekta dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore i finansiraće se najvećim delom iz kredita

Zgrada Energetskog instituta Hrvoje Pozar u zelenu i digitalnu tranziciju

Zgrada Energetskog instituta Hrvoje Požar ušla u zelenu i digitalnu tranziciju

6. jul 2017. - Energetski institut Hrvoje Požar je zvanično otvorio vrata svog Nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije (nZEB)