OIE

Tržište agrosolara na putu da 2031. dostigne 9,3 milijarde dolara

Vrednost agrosolarnog tržišta do 2030. biće 9,3 milijarde dolara

Foto: BayWa r.e.

Objavljeno

17.03.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.03.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U izveštaju Allied Analyticsa, vrednost globalnog tržišta agrosolara je za 2021. procenjena na 3,6 milijardi dolara. Očekuje se da će taj deo sektora zelene energetike u narednih deset godina beležiti rast od 10,1 odsto godišnje i 2031. dostići 9,3 milijarde dolara, piše u izveštaju.

Agrosolar predstavlja kombinaciju poljoprivrede i proizvodnje struje iz fotonaponskih panela. Ti uređaji se u nizovima obično podižu na visinu od skoro dva i po metra, tako da se zemljište ispod može koristiti za uzgoj povrća i voća ili ispašu stoke. Na ovaj način postignuta je simbioza i izbegnuta borba za prostor između poljoprivrednika i investitora u solarnu energiju.

U izveštaju su navedene brojne prednosti agrosolara. Sve ekstremnije vremenske prilike imaju veliki uticaj na sektor poljoprivrede. Solarni paneli pomažu u slučajevima suša, oluja sa previše padavina i gradom, jer sprečavaju dehidrataciju tla i štite useve od udara u slučaju grada.

Dokazano je da upotreba solarnih panela iznad poljoprivrednog zemljišta smanjuje isparavanje vode iz tla. Samim tim, zemlja zadržava više vlage, što dovodi do veće proizvodnje useva.

Prema procenama Ujedinjenih nacija, očekuje se da će svetska populacija dostići 8,5 milijardi do 2030, a 9,7 milijardi do 2050. godine. Proizvodnja hrane i energije biće među najvećim izazovima sa kojima će se čovečanstvo suočiti.

Agrosolar nudi rešenje za oba pitanja. Povećava prinose i proizvodi energiju, čime istovremeno smanjuje zavisnost od fosilnih gorima.

Visoki troškovi instalacije ograničavaju rast tržišta agrosolara

U agrosolaru se obično koriste monokristalni solarni moduli, koji su skulji, pa su ukupni troškovi instalacije visoki. Međutim, fotonaponska industrija doživljava rast zahvaljujući promenama koje se u energetici dešavaju na globalnom nivou u cilju smanjenja emisije ugljenika. Očekuje se da će tranzicija dovesti do smanjenja troškova, konkretno da će sve veća potražnja za solarnim panelima dalje omasoviti proizvodnju i dovesti do i ulaska novih igrača u industriju, tvrdi Allied Analytics.

Za promovisanje održivog rasta proizvodnje hrane i energije biće potrebne državne subvencije. Implementacija agrosolarnih rešenja zahtevaće zajednička ulaganja, snižene kamatne stope na kredite i izloženost riziku, navodi se u istraživanju.

Analiza agrosolarnog tržišta je rađena na osnovu nekoliko karakteristika: tipa solarnih panela i ćelija, vrste useva koja se uzgaja i prema regionima.

Tipovi solarnih panela

Trenutno na tržištu agrosolara postoje fiksirani i pokretni solarni paneli. Pokretni paneli su korisniji, jer su posebno projektuju za određene vrste useva i vremenske uslove. Instaliraju se tako da podstaknu prinos i mogu se podešavati po potrebi. Međutim, ovo je skupo rešenje, zbog čega se u narednom periodu očekuje brži rast segmenta fiksiranih solarnih panela. Prednost fiksnih panela, osim u ceni, ogleda se i u njihovoj većoj otpornosti na različite vremenske prilike.

Tržište je podeljeno i po tipu ćelija koje se koriste za izradu solarnih panela. One mogu biti monokristalne i polikristalne. Monokristalne ćelije su dominantne na tržišnu agrosolara i očekuje se dalji rast njihove upotrebe. Oni su skuplji ali su efikasni i izdržljiviji naspram polikristalnih.

Razvoj agrosolarnog tržišta po regionima

Analiza je obuhvatila regione Severne Amerike, Evrope, Azije, Pacifika, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Afrike. Severna Amerika je 2021. dominirala tržištem i, kako stoji u rezultatima istraživanja, nastaviće da drži prvo mesto.

U izveštaju je pomenut i projekat koji se razvija u Srbiji. Očekuje se da će Srbija pokrenuti jedan od najvećih agrosolarnih projekata, Agrosolar Kula, vredan 340 miliona dolara, piše u dokumentu.

Prema Allied Analyticsu, ključni igrači na tržištu agrosolara su BayWa, Insolight, JA Solar, Enel Green Power, Sunseed APV, Mirai Solar, Namaste Solar, Ombrea, Sun’Agri i Next2Sun.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Kogenerativna postrojenja prepoloviti troskove uzgajivacu paradajza u Rumuniji

Kogenerativna postrojenja će prepoloviti troškove uzgajivaču paradajza u Rumuniji

17. mart 2023. - Jedan od najvećih rumunskih stakleničkih proizvođača paradajza proizvodiće i struju i toplotnu energiju, ali i prikupljati CO2 za vlastite potrebe

konkurs BiH projekte odrzive energije lokalne zajednice

Počeo konkurs u BiH za projekte održive energije za lokalne zajednice

17. mart 2023. - EU4CAET Instrument za dodjelu grantova objavio je svoj prvi poziv za projekte za obnovljivu energiju u okviru lokalnih zajednica u BiH

eet virtuelno brojilo struja

Austrijski EET razvio virtuelno brojilo za lakše merenje potrošnje struje u kući

17. mart 2023. - Uz pomoć veštačke inteligencije, inovativno brojilo firme EET određuje ukupnu potrošnju struje u kući za manje od jedne sekunde

Spajic Japanski Itochu zainteresovan projekat spalionice otpada

Spajić: Japanski Itochu zainteresovan za projekat spalionice otpada

17. mart 2023. - Premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio je da će biti izgrađena spalionica otpada kapaciteta do 50 megavata i da je Itochu iz Japana zainteresovan za taj projekat