OIE

Srbija podelila celu kvotu na drugim aukcijama, investitori grade elektrane na solar i vetar snage 645 MW

aukcije srbija solar vetar rezultati

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike/Nenad Kostić

Objavljeno

21.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

21.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija je u drugom krugu aukcija dodelila ceokupnu kvotu za premije od 424,8 megavata (MW). U Ministarstvo rudarstva i energetike kažu da će izabrani investitori iz Kine, SAD-a, Francuske i Srbije izgraditi deset vetroparkova i solarnih elektrana snage 645 MW.

Ministarstvo rudarstva i energetike je u novembru raspisalo drugi krug aukcija za dodelu tržišnih premija za projekte obnovljivih izvora energije. U predviđenom roku stigla je 41 prijava, a 37 se kvalifikovalo odnosno ispunilo sve uslove. Investitori u vetar tražili su premije za kapacitet od 444 MW, a kvota je bila 300 MW. Za solarne elektrane je interesovanje bilo nešto veće od 260 MW, a na raspolaganju su bile premije za 124,8 MW.

Pobednici na aukcijama će dobiti premije kroz petnaestogodišnje ugovore o razlici u ceni (eng. CfD).

Za vetar je bilo sedam ponuda koje su se kvalifikovale, a kvotu je podelilo pet firmi. Investitori će izgraditi vetroparkove snage 468 MW, a dobili su premije za 300 MW, navodi se u predlogu rang liste, koju je objavilo Ministarstvo.  Ponuđena cena za vetar nije smela da bude viša od 79 evra po megavat-satu (MWh), a investitori su, kako je navelo Ministarstvo, ponudili od 53,59 evra do 68,25 evra.

Premije su dobile sledeće firme: Matrix Power, čiji je vlasnik francuski Akuo Energy, Windvision Windfarm A, Windvision Windfarm B, Crni Vrh Power, čiji su vlasnici kineske firme Shanghai Electric Power & Energy Development Limited i CMC Capital, i Jasikovo, čije vlasništvo drže fizička lica iz Srbije.

Kod solara je konkurencija bila mnogo veća. Od ukupno 30 prijava, koje su se kvalifikovale, premije je dobilo pet. Kvota je bila 124,8 MW, a investitori će instalirati fotonaponske elektrane snage 177 MW, piše u predlogu rang liste, koju je objavilo Ministarstvo.

Investitori su, kako je navelo Ministarstvo, ponudili cenu od 50,9 evra do 58 evra po MWh, a limit je bio 72 evra. Premije su dobile sledeće firme: Vemi biogas, Kobra global, Solarina, Mona Green Energy 2 i Brankov solar. Solarina je jedini veći projekat, snage 150 MW, a Brankov solar predstavlja projekat za agrosolar.

Osim Solarine, koja je u vlasništvu kompanije CWP Europe, i firme Mona Green Energy 2, čiji vlasnik je srpska kompanija Mona holding, ostale firme su u vlasništvu fizičkih lica iz Srbije.

Prvih deset prijava na rang-listi za solar

Ministarstvo rudarstva i energetike je saopštilo da je ukupna planirana vrednost investicija prijava koje su dobile podsticaje 782 miliona evra.

Đedović Handanović: Sva proizvedena električna energija će pripasti Elektroprivredi Srbije

Ministarka Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je drugi krug aukcija bio izuzetno uspešan, i po kapacitetima, i po ponuđenim cenama, ali i po tome što će sva električna energija iz elektrana koje dobiju podsticaje pripasti Elektroprivredi Srbije (EPS) za potrebe snabdevanja privrede i građana.

„Ponuđene cene su veoma konkurentne, 50,9 evra po MWh za solar i 53,5 evra za vetar što je značajno ispod nivoa tržišnih. Ovo prema našem modelu podsticaja znači da ne očekujemo da će biti subvencionisanja elektrana, već će uglavnom one vraćati ekstra profit državi dokle god su tržišne cene veće od onih koje su ponudili pobednici aukcija“, najavila je ona.

Ministarka je anvela da su za sve projekte investitori ponudili da proizvedena energija bude otkupljena za snabdevanje domaćih potrošača u narednih 15 godina.  Zelena energija, kako je dodala, ostaje u Srbiji i neće se izvoziti na druga tržišta.

Potvrda dobrih uslova za ulaganje u Srbiji

Naglasila je i da je veliko interesovanje investitora potvrda dobrih uslova za ulaganje u Srbiji i pokazuje da zakonodavni okvir u oblasti obnovljivih izvora energije obezbeđuje ravnotežu između sigurnosti investicija i energetske sigurnosti.

„Osim domaćih investitora, na ovim aukcijama pobednici su i investitori iz Kine, SAD-a i Francuske. To pokazuje da je Srbija globalno prepoznata kao dobra destinacija za ulaganje, što će mnogo značiti u ostvarivanju naših strateških ciljeva u procesu energetske tranzicije“, navela je ministarka.

Trogodišnji plan sistema podsticaja koji je Vlada usvojila 2023. predviđa dodelu tržišnih premija za 1.300 MW za proizvođače iz obnovljivih izvora energije. U prvom krugu aukcija koje su uspešno sprovedene u 2023, ukupni instalisani kapacitet elektrana koje će se naći na mreži do kraja naredne godine je 715 MW.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bih gradjanska energija damir miljevic zajednice obnovljive energije republika srpska pravilnik

Značajan korak za razvoj građanske energije u BiH – Republika Srpska prva u regionu stvorila uslove za osnivanje zajednica obnovljive energije

21. februar 2025. - Pravilnik o zajednicama obnovljive energije u Republici Srpskoj, entitetu u BiH, stvara uslove za povećanje broja prozjumera

Krece izgradnja severnomakedonskog dela gasnog interkonektora Grckom

Kreće izgradnja severnomakedonskog dela gasnog interkonektora s Grčkom

21. februar 2025. - Početkom 2027. treba da bude završena izgradnja severnomakedonskog dela gasovodnog interkonektora sa Grčkom

EU se sprema da 2027 prekine uvoz ruskog gasa nafte

EU se sprema da 2027. prekine uvoz ruskog gasa, nafte

21. februar 2025. - Evropska komisija je predstavila plan da do kraja 2027. postepeno i potpuno okonča kupovinu ruskog prirodnog gasa, uključujući LNG, i nafte

hrvatska hep he dubrava plutajuca solarna elektrana

HEP će instalirati prvu plutajuću solarnu elektranu na jezeru HE Dubrava

21. februar 2025. - Kompanija je još 2023. godine predstavila planove da izgradi plutajuću fotonaponsku elektranu u sklopu hidroelektrane Dubrava na reci Dravi