Životna sredina

Srbija odustala od uvođenja ekonaknade za obveznike poreza na imovinu

srbija uvodjenje ekonaknade

Foto: Olga Oginskaya, Pixabay

Objavljeno

19.12.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

19.12.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada u Beogradu je prepravila uredbu o utvrđivanju aktivnosti što štete životnoj sredini samo nekoliko dana nakon što ju je usvojila. Promenila je nekoliko pojedinosti u dokumentu, ali njih je zasenilo ukidanje plana za uvođenje nameta na zagađivanje koji bi u praksi pogodio domaćinstva.

Na sastanku kabineta u Nemanjinoj odlučeno je da neće biti svojevrsne ekonaknade od 1.200 dinara ili €10,2 evra godišnje po obvezniku poreza na imovinu. Prvobitno je propisano da će se naplaćivati od 1. januara i da će za svaku dodatnu stambenu jedinicu biti umanjena za pola. U ranijoj verziji, kreatori fiskalne politike su nameravali da izuzmu nezaposlene, penzionere s izuzetno malim primanjima i mlade do 18 godina starosti.

Predsednica vlade Ana Brnabić iznenadila je javnost pre poslednje sednice izjavom da „nema govora“ o tome da će građani paušalno plaćati sto dinara mesečno. Po njenim rečima, sistem će biti prilagođen tako da ekotaksa postane transparentnija i to prvenstveno za kompanije. Brnabić je dodala da ekonaknade ne bi smele da budu parafiskalno opterećenje za firme u Srbiji.

U ranijoj verziji, kreatori fiskalne politike su nameravali da izuzmu nezaposlene, penzionere s izuzetno malim primanjima i mlade do 18 godina starosti

Predložila je da se krovni zakon prepravi tako da nadoknada za štetni uticaj na okolinu ne ide iz dva dela, nego da se naplaćuje na nivou republike, a da se prihod odatle raspodeljuje lokalnim samoupravama. Mehanizam sprovođenja novog pravila ostaje nejasan.

Napomenimo da je iz ukaza izbačena stavka morskih akvakultura. Ona je trebalo da pokriva uzgoj, razmnožavanje i korišćenje takve ribe, školjki i drugih organizama iako ova zemlja nema izlaz na more.

Zakon koji uređuje ovu oblast treba da bude prepravljen tako da se ekonadoknade ne naplaćuju iz dva dela, nego na nivou republike, a da se prihod odatle raspodeljuje lokalnim samoupravama

Preostali deo okvira, koji je već stupio na snagu, ima tri kategorije oporezivanja zagađivača po jačini uticaja na životnu sredinu. Po sopstvenoj veličini su podeljeni na četiri grupe.

Najviši nivo ekonadoknade je dva miliona dinara ili malo preko 17.000 evra za najveće kompanije u sektorima poput rudarstva, prirodnog gasa, proizvodnje i distribucije električne energije i prerade drveta, tekstila, mesa i plastičnih materijala. Energija iz obnovljivih izvora nije izdvojena.

Ove takse su dosad naplaćivane po kvadratnom metru ili bruto prihodu. Srbija ubire prihod u istu svrhu i od uvoznika nekih grupa proizvoda.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ekoloska dozvola rudnik uglja pod Kozarom

Ekološka dozvola za rudnik uglja pod Kozarom dovedena u pitanje, a on radi već godinu dana

19. decembar 2019. - Lignit sa izuzetno visokim udelom sumpora te prašina od rudarenja i prevoza ugrožavaju ljude i prirodu u Potkozarju

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

19. decembar 2019. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

Mikroplastika ometa fotosintezu biljaka - otkriva nova studija

Mikroplastika ometa fotosintezu, ugrožava proizvodnju hrane

19. decembar 2019. - Kineski naučnici su utvrdili da mikroplastika ometa fotosintezu biljaka, što bi moglo dovesti do drastičnog pada proizvodnje hrane

Geotermalni izvori Turskoj jedna glavnih proizvodaca litijuma

Geotermalni izvori omogućavaju Turskoj da postane jedna od glavnih proizvođača litijuma

19. decembar 2019. - Samo sa postojećim geotermalnim bušotinama, Turska bi mogla da se uvrsti među glavne svetske proizvođače litijuma, tvrdi Ufuk Šenturk iz JESDER-a