OIE

Severna Makedonija pokreće platformu za pravednu energetsku tranziciju od tri milijarde evra

Severna Makedonija platformu pravednu energetsku tranziciju tri milijarde evra

Foto: Vlada Severne Makedonije

Objavljeno

05.12.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.12.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Severna Makedonija priprema investicioni plan za obustavljanje korišćenja uglja najkasnije 2030, jačanje elektroenergetske mreže, nove kapacitete i pravednu tranziciju svoja dva regiona uglja. Na konferenciji COP28 je sa međunarodnim finansijskim institucijama i razvojnim bankama potpisana zajednička deklaracija o platformi za ulaganja od ukupno tri milijarde evra, većinom iz privatnog sektora.

Ministar ekonomije Krešnik Bekteši predstavio je u Dubaiju Investicionu platformu za pravednu tranziciju Severne Makedonije, na marginama Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama – COP28. Cilj je da ova zemlja najkasnije 2030. prestane da koristi ugalj i priključi elektrane na obnovljive izvore ukupne snage 1,7 gigavata, naveo je.

Dalje, predviđena su ulaganja u jačanje strujne mreže i skladištenje energije kao i mere pravedne tranzicije za podršku lokalnim zajednicama kojima dekarbonizacija ugrožava prihode i radna mesta.

U pripremi platforme je učestvovala Evropska banka za obnovu i razvoj. Ona je jedna od potpisnika zajedničke deklaracije sa Vladom Severne Makedonije, Evropskom komisijom, klimatskim fondom Climate Investment Funds, Svetskom bankom, Međunarodnom finansijskom korporacijom, Evropskom investicionom bankom, nemačkom razvojnom bankom KfW, Razvojnom bankom Saveta Evrope i italijanskom institucijom za finansiranje razvoja Cassa Depositi e Prestiti.

Dokument je zamišljen kao osnova za investicije, razvoj pravnog okvira i tehničku pomoć u saradnji vlasti ove balkanske zemlje sa međunarodnim finansijskim institucijama i privatnim sektorom, ali i donatorima.

Vlada će ukloniti prepreke za investiranje

Investicije neophodne za postizanje klimatskih ciljeva do 2030. procenjene su na ukupno tri milijarde evra i treba da ih mobilišu privatne i multilateralne razvojne banke, uz dopunu iz budžetskih sredstava, objasnio je Bekteši. Otkrio je da su donatori i filantropske organizacije izrazili spremnost da sa 285 miliona evra u grantovima i povoljnim kreditima podrže mere energetske i pravedne tranzicije, projekte za skladištenje energije te unapređenje elektroenergetske mreže i razvoj veština i administrativnih kapaciteta.

Ministar je dodao da se očekuje da će iz privatnog sektora putem uklanjanja prepreka za investiranje biti privučeno dve milijarde evra, prvenstveno u zelenu energetiku.

Climate Investment Funds priprema 85 miliona dolara u grantovima i povoljnim kreditima za severnomakedonske regione uglja

Posebno važna komponenta biće aukcije za električnu energiju iz obnovljivih izvora, napomenuo je EBRD. Taj kreditor je dodao da Climate Investment Funds, sa sedištem u Vašingtonu u Sjedinjenim Državama, razmatra predlog da u februaru odobri ukupno 85 miliona dolara u bespovratnim sredstvima i povoljnim pozajmicama za regione uglja, nakon što Severna Makedonija preda investicioni plan.

Bekteši je, inače, rekao da vlada taj plan priprema u saradnji sa EBRD-om, Svetskom bankom i Međunarodnom finansijskom korporacijom. Severna Makedonija je odredila cilj da pre kraja decenije godišnje emisije gasova s efektom staklene bašte smanji 82 odsto sa nivoa iz 1990, dodao je. Druga ambicija je da udeo obnovljivih izvora u finalnoj bruto potrošnji električne energije najkasnije 2040. dostigne 38 procenata, u poređenju sa 23 odsto iz 2020. godine, podsetio je ministar.

Model klimatskog finansiranja za zemlje Zapadnog Balkana i šire

„Među našim glavnim prioritetima u ovom procesu su da pomognemo radnicima i zajednicama koje opterećuje postepeni prestanak upotrebe uglja i da im omogućimo pristup novim, visokokvalitetnim radnim mestima za njih i lokalizovanim rešenjima“, izjavio je. Vlada je u junu usvojila Mapu puta za pravednu tranziciju i uspostavila strukturu za upravljanje tim procesom, naveo je Bekteši na ceremoniji potpisivanja deklaracije.

„Verujemo da je ovo model kako se može omasoviti klimatsko finansiranje, u Severnoj Makedoniji, na Zapadnom Balkanu i šire, a drago nam je što ćemo blisko sarađivati sa vladom u davanju podrške za ostvarivanje ovih visokih ambicija“, istakla je predsednica EBRD-a Odil Reno-Baso.

Severna Makedonija ima dva kompleksa rudnika uglja i termoelektrana – REK Bitola i REK Oslomej. Oba su pod upravom državne kompanije Elektrani na Severna Makedonija (ESM). Ova zemlja je ostvarila najveće rezultate na Zapadnom Balkanu u procesu zamene kapaciteta na ugalj elektranama na obnovljive izvore.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Globalni kapaciteti skladistenje energije baterije

Globalni kapaciteti za skladištenje u baterijama skočili za rekordnih 200 GWh u 2024.

5. decembar 2023. - Troškovi skladištenja električne energije su značajno opali zahvaljujući smanjenju troškova projekata baterija i tehnološkim poboljšanjima

beogradski energetski forum 2025 bef zapadni balkan spajanje trzista cbam

Zapadni Balkan se nada spajanju tržišta električne energije sa EU, CBAM unosi neizvesnost

5. decembar 2023. - Predstavnici operatora prenosnih sistema, regulatora i berzi električne energije okupili su se na Beogradskom energetskom forumu 2025.

GIZ organizovao stratesku radionicu o razvoju elektroenergetskih mreza Zapadnog Balkana

GIZ i Sekretarijat Energetske zajednice organizovali radionicu o razvoju elektroenergetskih mreža Zapadnog Balkana

5. decembar 2023. - U cilju podrške Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, GIZ je organizovao Stratešku radionicu o elektroenergetskim mrežama radi sastavljanja akcionog plana za ceo region

liberalizacija trziste elektricne energije kosovo

Liberalizacija tržišta električne energije na Kosovu* izazvala protest privrede

5. decembar 2023. - Od 1. juna kompanije sa godišnjim prometom od preko 10 miliona evra moraće da kupuju struju na otvorenom tržištu