OIE

Potencijal Hrvatske za agrosolar ogroman – studija

hrvatska agrosolar studija oieh

Foto: OIEH

Objavljeno

07.09.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.09.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Upotrebom agrosolarnih elektrana na samo jedan odsto ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1.000 hektara, može se godišnje proizvesti 1.000 GWh zelene električne energije, pokazala je Studija o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj.

Prvu studija o potencijalu agrosolara u Hrvatskoj iniciralo je udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), a u pripremi su učestvovali i Agronomski fakultet zagrebačkog univerziteta, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.

Inače, godišnja potrošnja električne energije u Hrvatskoj je oko 16.000 GWh, pa bi pomenutih 1.000 GWh bilo dovoljno za više od šest odsto te potrošnje. Gradnja prvog agrosolara u zemlji počela je u junu, a u regionu ima nekoliko najava za slične projekte, na primer, u Crnoj Gori i Srbiji.

U Udruženju kažu da Studija nudi odgovore na to kako sprečiti gubitke od klimatskih ekstrema u Hrvatskoj koji su porasli 16 puta od 2018. do 2022, pa je šteta od suša i poplava u poljoprivredi prošle godine bila 36 odsto neto dobiti iz 2021.

Pokrovac: Hrvatska je jedna od deset zemalja EU koje su se odlučile za primenu agrosolara

Najveća prednost agrosolarnih elektrana je, kako se navodi, dvostruka iskoristivost zemljišta i ribnjaka: poljoprivredna i proizvodnja električne energije.

Maja Pokrovac, direktorka OIEH, podsetila je da je Hrvatska omogućila postavljanje agrosolarnih i solarnih elektrana na sve poljoprivredne površine koje su upisane u evidenciju upotrebe poljoprivrednih zemljišta.

Hrvatska je tako postala jedna od deset zemalja EU koje su se odlučile za primenu ove tehnologije, dodala je Pokrovac.

Jazvić: Agrosolar pruža zaštitu usevima

Hrvoje Jazvić, glavni bankar Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj, rekao je da agrosolar pruža zaštitu poljoprivrednim usevima i gajenju riba u akvakulturi.

„Korištenjem agrosunčanih elektrana na samo jedan odsto ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1.000 hektara, osim zaštite poljoprivredne proizvodnje može se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1.000 GWh“, naveo je on, i dodao da je to trostruko više od trenutno instaliranog kapaciteta fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj“, naveo je zvaničnik banke koja je finansirala izradu Studije.

A, primenom plutajućih solarnih elektrana u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi omogućava se dostizanje bonitetnog potencijala i godišnje proizvodnje veće od 16.000 tona, što je četvorostruko više u odnosu na proizvodnju poslednjih decenija u Hrvatskoj.

Milatić: Olakšali smo gradnju agrosolarnih elektrana

hrvatska agrosolar studija oieh marko karoglan
Marko Karoglan (foto: OIEH)

Ivo Milatić, državni sekretar Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, rekao je da je hrvatska vlada regulativom za sektor energetike olakšala proceduru za razvoj agrosolarnih elektrana, pa se za njih ne sprovodi javni poziv za dodelu energetskog odobrenja. Vlada će, kako je dodao, nastaviti to da radi.

Karoglan: Poželjno je da agrosolarna postrojenja budu opremljena sistemom za praćenje uticaja na okolinu

Agrosolar bi, prema rečima Marka Karoglana, sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, trebalo posmatrati kao agrotehničku meru delimičnog zasenjenja kultura koje rastu na trajnom zasadu.

Ali, biće potrebno pobrinuti se da budu preduzete sve mere za sprečavanje negativnih uticaja na zemlju i biljke.

Poželjno je da agrosolarna postrojenja budu opremljena sistemom za praćenje koji će meriti stanje tla i mikroklimatske uslove ispod solarnih panela, kao i uticaj tih uslova na poljoprivredne zasade i okolinu, a praćenje bi se trebalo sprovoditi do pet godina nakon ugradnje elektrane, poručio je Karoglan.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu solarna energija pad 2025 izvestaj

2025. će biti prva godina od 2015. da EU zabeleži pad instalacija solarnih panela

7. septembar 2023. - Novu analizu tržišta fotonaponskih elektrana u EU za prvih šest meseci 2025. uradila je asocijacija SolarPower Europe

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

7. septembar 2023. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

7. septembar 2023. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

eu pametna brojila lista slovenija hrvatska

Slovenija u vrhu liste zemalja EU sa najviše pametnih brojila, Hrvatska zaostaje

7. septembar 2023. - Švedska, Danska i Italija su sve potrošače - i domaćinstva i one koji to nisu - prebacile na pametna brojila