OIE

Počelo istraživanje stavova eksperata o prioritetima energetskih politika u regionu

Pocelo-istrazivanje-stavova-eksperata-o-prioritetima-energetskih-politika-u-regionu

Slika: Pixabay

Objavljeno

27.09.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.09.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U okviru projekta „Platforma za dijalog eksperata o regionalnim politikama u oblasti obnovljivih izvora energije“, koji se sprovodi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, ovih dana započeto je istraživanje stavova eksperata o prioritetima energetskih politika u regionu.

Istraživanje je deo projekta, koji je zvanično počeo sastankom u Beogradu, finansira ga Evropska fondacija za klimu, a sprovode organizacije civilnog društva iz tri države regiona. Cilj projekta je da ubrza proces energetske tranzicije kroz veće korišćenje obnovljivih izvora energije (OIE).


Maja Turković, ekspert za OIE: Očekujemo dobar odziv naših kolega

Suočavamo se sa velikim izazovima u regionu u pogledu stvaranja ambijenta spremnog da podrži energetsku tranziciju ka nisko-ugljeničnoj ekonomiji. Ovo je naročito važno za inertan energetski sektor, koji odlikuju brojne prepreke ka široj implementaciji obnovljivih izvora energije. Smatramo da je uloga ekspertske zajednice nemerljiva, ali i da su oni nedovoljno uključeni u kreiranje energetskih politika u zemljama regiona. Očekujemo dobar odziv naših kolega.


Istraživanje će obuhvatiti eksperte iz oblasti elektroenergetskih mreža i sistema i obnovljivih izvora energije, kao i mlađe stručnjake, koji bi u narednim decenijama trebalo da sprovedu energetsku tranziciju. U pripremi upitnika za eksperte kao referentna literatura, korišćeni su sledeći dokumenti izrađeni kroz projekat „Dijalog na temu energetske tranzicije u regionu Zapadnog Balkana“ (Western Balkans Energy Transition Dialogue – WeBET):


Mirza Kušljugić, ekspert za elektroenergetske mreže i sistemeistraživanje: Definisati stav stručnjaka o integraciju OIE u sistem

Ciljevi povećanja učešća OIE u zemljama regiona, koji se trenutno pregovaraju sa Energetskom zajednicom, upućuju da će najveće povećanja trebati da se realizuje u sektoru proizvodnje električne energije. Stalno opadajući troškovi solarnih fotonaponskih sistema i vjetroelektrana ukazuju da će ove tehnologije imati najveće učešće ukoliko se primjenjuje princip najmanjih troškova tranzicije. Pošto je proizvodnja iz ovog tipa OIE varijabilna i intermitirana i ima prednost prilikom angažovanja, njihova efikasna integracija u sistem postaje ključni izazov ostvarenja postavljenih ciljeva. Cilj ovog projekta je da se primjenom sistematičnog istraživanja izgradi stav stručnjaka u regionu po ovom sa tehničkog i ekonomskog aspekta zahtjevnom problemu i da se isti koristi u procesu planiranja prilikom izrade NECP-a.


Upitnik za istraživanje se sastoji iz četiri celine. U prvoj će eksperti odgovarati na pitanja o strateškim opredeljenjima o energetskoj tranziciji u regionu, pa se tako jedno odnosi na izbor tehnologija na kojima bi trebalo bazirati dekarbonizaciju elektroenergetskog sistema. U drugom delu akcenat je na preprekama ubrzanom razvoju varijabilnih OIE, tačnije na tehničkim i tržišnim barijerama.

Pitanja u trećem delu upitnika odnose se na ekonomsko-finansijske izazove razvoja varijabinih OIE, gde će eksperti moći da daju svoje mišljenje i o merama za smanjenje rizika ulaganja. U poslednjoj celini upitnika traži se odgovor na pitanje da li bi i kako regionalna saradnja mogla da pomogne razvoj OIE.


Đorđije Vulikić, izvršni direktor CLEAN: Moramo ponuditi odgovore na izazove djordjije-vulikic-repcons

Crna Gora kao i čitav region nalazi se u procesu ubrzane energetske tranzicije. Svjedoci smo da samo u nekoliko posljednjih godina imamo brojne nove energetske objekte na obnovljivim izvorima. I taj trend se samo ubrzava. Međutim i taj najšire gledano pozitivan razvoj situacije u energetskom sektoru u regionu, nosi sa sobom nepoznanice, izazove, pa i u brojnim slučajevima nedostatke koje je potrebno pravovremeno prepoznati i ponuditi odgovore. U tom smislu dodata vrijednost aktivnosti istraživanja može biti u tome da ćemo na jedan strukturiran način dobiti sveobuhvatan pogled na sve bitne elemente za OIE u regionu, prije svega iz ugla eksperata iz ove oblasti, ali i ostalih zainteresovanih strana.


„U projektu se koristi Delphi analiza, koja se zasniva na mišljenjima ljudi koji su istinski poznavaoci problematike. Analiza predviđa ciljano uključenje eksperata iz ove oblasti, a svi ostali koji su zainteresovani za navedenu temu će imati mogućnost da daju svoj doprinos učešćem na tri nacionalne konferencije“, kažu u Udruženje za razvoj NERDA iz Tuzle (BiH), koja je nosilac projekta.

Partneri Udruženja na projektu su organizacije civilnog društva Asocijacija za održivi razvoj ASOR iz Srbije, Mreža za promociju aktivnosti u oblasti klimatskih promjena i energetike – CLEAN iz Crne Gore i Centar za promociju održivog razvoja – CPOR iz Srbije, koji će imati ulogu medijskog partnera.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

27. septembar 2019. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

27. septembar 2019. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

27. septembar 2019. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

27. septembar 2019. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom