OIE

Počela izgradnja vetroparka Jelovača, drugog u BiH

Pocela-izgradnja-vetroparka-Jelovaca-drugog-u-BiH

Foto: Pixabay

Objavljeno

22.08.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.08.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Počela je izgradnja vetroparka Jelovača, koji treba da postane drugi operativni vetropark u Bosni i Hercegovini (BiH) s obzirom da se probno puštanje u rad očekuje do kraja 2018. godine, prenosi Indikator.ba.

Jelovača, vetropark sa 18 turbina ukupne instalisane snage 36 MW, se gradi u opštini Tomislavgrad, gde je u martu ove godine pušten u rad prvi vetropark u BiH, Mesihovina. Investitor u vetropark Jelovača je F.L. Wind, jedan od nezavisnih proizvođača električne energije u BiH.

Turbine vetroparka Jelovača instalira proizvođač turbina Siemens Gamesa, koji je u većinskom vlasništvu nemačke tehnološke kompanije Siemens. Siemens Gamesa će tokom petogodišnjeg perioda biti zadužen i za upravljanje vetroparkom i njegovo održavanje, saopštila je kompanija u februaru, kada je takođe izjavila i da je u tom trenutku ugovorila isporuku 116 vetroturbina ukupne snage od više of 285 MW u Hrvatskoj, Makedoniji i BiH.

Siemens je isporučio turbine i za vetropark Mesihovina, projekat Elektroprivrede Hrvatske Zajednice Herceg Bosne (EPHZHB), u vlasništvu Federacije BiH (FBiH) koji će održavati tokom prve dve godine rada.

I drugi projekti vetroparkova u toku u BiH

Elektroprivreda BiH (EPBiH), koja je takođe u vlasništvu FBiH, planira da vetropark Podveležje, vrednosti 83 miliona evra, pusti u pogon u poslednjem kvartalu 2019. godine, izjavio je ranije Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije u EPBiH.

Vetropark Podveležje, koji će omogućiti proizvodnju 120 gigavat-sati električne energije, značajno će povećati udeo obnovljivih izvora u ukupno instaliranoj snazi EPBiH, rekao je Salkić u maju, kada su, prema njegovim rečima, isporuka i ugradnja vetrogeneratora bili u finalnoj fazi.

Podveležje, čija je instalisana snaga projektovana na 48 MW, je prvi vetropark koji treba da počne sa radom u sistemu EPBiH, a njegova izgradnja se finansira iz sopstvenih izvora EPBiH i kredita i donacije nemačke razvojne banke KfW, navodi se na portalu EPBiH.

U Republici Srpskoj, drugom entitetu BiH, u toku su aktivnosti na izgradnji vetroparka Hrgud, gde su planirani istražni radovi s ciljem zaštite životne sredine, saopštila je nedavno Radmila Čičković, v.d. direktora Elektroprivrede Republike Srpske (ERS).

Izgradnja vetroparka Hrgud instalisane snage 48 MW je projekat čija se vrednost procenjuje na 65 miliona evra, od čega će nemačka razvojna banka KfW odobriti do EUR 60 miliona evra u formi kredita Elektroprivredi Republike Srpske.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

statkraft resalta hrvatska prodaja

Resalta preuzela poslovanje firme Statkraft u Hrvatskoj

22. avgust 2018. - Norveška kompanija Statkraft je oktobra prošle godine doneo odluku da napusti tržišta Indije, Holandije i Hrvatske

google gugl energija vestacka inteligencija ai digitalizacija data centri brookfield hidroelektrane

Google potpisao najveći korporativni ugovor o otkupu električne energije iz hidroelektrana

22. avgust 2018. - Tehnološke kompanije nastavljaju potragu za izvorima energije, koji će zadovoljiti glad za energijom data centara i veštačke inteligencije

Bugarska firma na Dunavu kod Vidina postaviti probnu pontonsku hidroelektranu

Bugarska firma će na Dunavu kod Vidina postaviti probnu pontonsku hidroelektranu

22. avgust 2018. - Jedna vidinska firma namerava da instalira pontonsku mikrohidroelektranu, uz ambiciju da izgradi niz takvih pogona na bugarskom delu Dunava

Cista tranzicija dekarbonizacija ostale prioritetima u nacrtu budzeta EU

Čista tranzicija, dekarbonizacija ostale među prioritetima u nacrtu budžeta EU

22. avgust 2018. - U predlogu budžeta EU za period 2028-2034 uvodi se Evropski fond za konkurentnost od 409 milijardi evra, namenjen za strateške tehnologije