OIE

Pleme Osejdž pobedilo na sudu: Enel mora da demontira 84 vetroturbine u Oklahomi

Pleme Osedzi pobelilo na sudu: Enel mora da demontira 84 vetroturbine u Olkahomi

Foto: Freepik

Objavljeno

05.01.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.01.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ispostava saveznog suda u Tulsi u Oklahomi donela je presudu u korist plemena Osejdž, koje se duže od jedne decenije bori protiv italijanske kompanije Enel. Ona je na teritoriji tog naroda nelegalno iskopavala kamen za izgradnju svoje vetroelektrane. Pleme se bunilo i zbog straha od štete koju vetroturbine visoke skoro 130 metara nanose životnoj sredini.

Uprkos protivljenju Nacije Osejdž, Enel je instalirao vetroelektranu snage 150 megavata. Tokom izgradnje, kompanija je ilegalno rudarila na zemljištu koje je u vlasništvu plemena, a to je nastavila da radi čak i nakon što joj je 2011. Biro za indijanska pitanja naredio da prestane.

Rudareći bez dozvole, kompanija je narušila suverenitet plemena

Plemenu Osejdž je još 1906. zakonom dodeljeno vlasništvo nad podzemnim resursima na teritoriji rezervata. Prava uključuju naftu, prirodni glas i kamen kojeg je Enel kopao i drobio za projekat vetroelektrane, prenosi novinar Robert Brajs na svom blogu. „Rudareći bez dozvole, kompanija je narušila suverenitet plemena“, rekla je sudinica Suda SAD za međunarodnu trgovinu Dženifer Čou-Grejvs, koja je donela presudu.

Nakon 12 godina suđenja, Enel će po presudi sada morati da ukloni 84 vetroturbine koje je izgradio na 3.400 hektara u preriji Tolgros.

Apelacioni sud je 2017. godine utvrdio da je na delu rudarenje i da je Enel trebalo da zatraži dozvolu od Nacije Osejdž.

Pleme se usprotivilo i zbog bojazni od skrnavljenja grobova kao i opasnosti od vetroturbina visokih skoro 130 metara po orlove. Tu životinju smatra svetom.

Borba sa vetrenjačama

Procena je da će pobeda plemena i uklanjanje vetroturbina Enel koštati 300 miliona dolara. Sve veće nezadovoljstvo zbog odnosa investitora prema životnoj sredini i lokalnom stanovništvu dovodi do brojnih borbi sa vetrenjačama širom zapadnog sveta.

Apelacioni Sud u Nimu na jugu Francuske je krajem prošle godine naložio ispostavi kompanije Valeco da u roku od 15 meseci demontira sedam vetroturbina u blizini grada Linasa i vrati zemljište u prvobitno stanje.

Na Severu Evrope, aktivisti u Oslu su zahtevali da se uklone dva vetroparka u centralnom delu Norveške. Ova dva vetroparka, po njihovim rečima, ugrožavaju prava starosedelaca iz naroda Sami, zbog štete koju su naneli pašnjacima za ispašu irvasa.

Kompanija RWE je 2022. godine počela da rastavlja jednu vetroelektranu u Rajnskoj oblasti u Nemačkoj da bi proširila ugljenokop Garzweiler. To je izazvalo veliku pažnju zbog paradoksa da se fosilna goriva favorizuju nauštrb zelene energije.

Zatim su aktivisti iz ekoloških organizacija, uključujući Gretu Tunberg, podigli barikade u pokušaju da odbrane jedno skoro napušteno selo u istom kraju, ali su sprečeni.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

crna gora memorandum bgen bef sahmanovic branislava jovicic

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore i Balkan Green Energy News dogovorili unapređenje saradnje

5. januar 2024. - Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore je institucionalni partner BEF-a 2026, koji se ove godine održava 11. i 12. maja

anze predovnik adex bsp trziste struje intervju

Predovnik: Spajanje tržišta električne energije zemalja Zapadnog Balkana sa EU početkom 2028. ili 2029.

5. januar 2024. - Razgovarali smo sa Anžeom Predovnikom, predsednikom Upravnog odbora ADEX-a i direktorom slovenačke berze BSP Southpool

alcazar shtip vetropark stip esia severna makedonija

Alcazar pokrenuo javnu raspravu za projekat vetroparka od 396 MW u Severnoj Makedoniji

5. januar 2024. - Vetropark Štip bi trebalo da bude najveća elektrana na obnovljive izvore u Severnoj Makedoniji, saopštio je Alcazar

crna gora energetska efikasnost eu direktive stednja energije kotlovi solar

Crna Gora uvodi zgrade sa nultim emisijama, obavezno smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru

5. januar 2024. - Crna Gora je usvojila Mapu puta za transpoziciju Direktive o energetskim svojstvima zgrada i Direktive o energetskoj efikasnosti EU