Električna energija

Plan poslovanja EPBiH predviđa ulaganja od 850 miliona evra

vetropark-Bosna i Hercegovina

Photo: Pixabay/EdWhiteImages

Objavljeno

05.01.2021.

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

05.01.2021.

Komentari

comments icon

1

Podeli

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) usvojila je trogodišnji plan poslovanja koji predviđa ukupna ulaganja od oko 850 miliona evra i proizvodnju 18.433 GWh električne energije, a planirano je i povećanje proizvodnje i prijema energije iz obnovljivih izvora u odnosu na 2020. godinu. Prioritetni projekti takođe uključuju početak gradnje malih hidroelektrana (MHE) na Neretvici tokom 2021. godine, nastavak izgradnje hidroelektrane (HE) Vranduk, kao i stvaranje uslova za nastavak rada na projektima VE Vlašić, HE Janjići i solarnim elektranama.

Plan poslovanja za period od 2021. do 2023. godine, između ostalog, predviđa i završetak izgradnje i puštanje u rad vetroelektrane Podveležje od 1. marta ove godine.

VE Podveležje bi trebalo da proizvede 100 GWh električne energije u 2021. godini

EPBiH je u maju počeo da gradi VE Podveležje, snage 48 MW, prvi vetropark ove državne kompanije. Prema usvojenom planu poslovanja EPBiH, ova vetrolektrana, koja se nalazi u blizini Mostara, bi trebalo da proizvede 100 GWh električne energije u 2021. godini i po 120 GWh u 2022. i 2023.godini.

VE Vlašić, koja će takođe imati instalisanu snagu od 48 MW, ima očekivanu godišnju prizvodnju od 115 GWh, a njena gradnja će se finansirati kreditima Evropske investicione banke (EIB) i nemačke KfW banke, navodi se u ranijim izveštajima.

Prema ranijim najavama, EPBiH planira da do 2025. godine instalira solarne elektrane snage 200 MW na zatvorenim ugljenokopima.

Plan predviđa i ulaganja u termoelektrane na ugalj

Trogodišnji plan poslovanja EPBiH predviđa i ulaganja u termoelektrane na ugalj, poput izgradnje bloka 7 i revitalizacije bloka 6 u TE Tuzla, kao i revitalizaciju bloka 7 u TE Kakanj.

Istovremeno, EPBiH planira projekte izgradnje postrojenja za odsumporavanje na bloku 6 u TE Tuzla i bloku 7 u TE Kakanj, a strateški  ciljevi kompanije u narednom periodu obuhvataju usklađivanje rada termoblokova sa nacionalnim planom redukcije emisija (NERP), navodi se u saopštenju.

Takođe, predviđena je dokapitalizacija rudnika uglja u iznosu od 35,8 miliona evra i nabavka 13,9 miliona tona uglja.

Komentara: (1)
Stanko Kovacevic / 06.01.2021.

Dobro je sto EPBiH povecava ulaganja u koriscenje sunceve energije.
Predlazem da se u program uikljuci i koriscenje sunceve energije kao kogeneracija u postojecim termoelektranama na ugalj u cilju smanjenja zagadjenja iz termoelektrana i povecanja efikasnosti istih.
Imam uradjenu Studiju koriscenja sunceve energije u termoelektranama na ugalj, pa ako zelite mozemo razgovarati na tu temu i ustupiti studiju uz naknadu.
Komentar: Stanko Kovacevic, kontakt: 0038163210998.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

5. januar 2021. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

5. januar 2021. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

5. januar 2021. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

5. januar 2021. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom