OIE

Novosadsko Gradsko zelenilo u novu toplanu na biomasu uložilo 15,5 miliona dinara

Objavljeno

02.10.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.10.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Novosadsko Javno komunalno preduzeće Gradsko zelenilo završilo je u svom rasadniku, na novoj lokaciji na Temerinskom putu, izgradnju toplane, koja će umesto prirodnog gasa koristiti biomasu, čime je smanjilo troškove poslovanja i zaokružilo proces upravljanja otpadom.

U gradskom preduzeću kažu da zbog visokih troškova grejanja u starom rasadniku, gde je kao energent korišćen gas, poslednjih nekoliko godina nisu bilo konkurentni u proizvodnji cveća.

“Sada će situacija biti upravo obrnuta: Gradsko zelenilo će postati veleprodajni centar cveća iz kojeg će moći da se snabdeva ceo region”, navode u ovoj firmi.

Toplana na biomasu ima dva kotla snage 450 i 340 kW, uz zapreminu toplotnog akumulatora od 10.000 litara i mogućnost automatskog punjenja drvnom sečkom dužine 3-5 centimetara. Druga toplana, na gas, ima snagu od 400 kW i koristiće se samo u periodima kada ne bude dovoljno biomase.

“Troškovi izgradnje dve toplane koje će od kraja jeseni grejati sve objekte u rasadniku iznose 15,5 miliona dinara, a vraćanje investicije očekujemo u roku od pet godina. Novac je obezbeđen iz gradskog budžeta”, kaže za Balkan Green Energy News Ivan Nožinić, savetnik za medije direktora Gradskog zelenila.

Radovi na izgradnji novog rasadnika na tenderu su povereni preduzeću Tronteks iz Novog Sada sa grupom ponuđača.

Selidba sa stare lokacije na Futoškom putu na novu lokaciju na Temerinskom putu trebalo bi da počne za oko dve nedelje. Na novoj lokaciji biće smešteni staklenici i plastenici, objekat uprave, hangari za mehanizaciju, Odeljenje dendrologije i cvećarstva, stolarska radionica, građevinska operativa i kompostište.

Zaokružen proces upravljanja otpadom

“Izgradnjom toplane na biomasu, prostora za proizvodnju komposta i malča, kao i potpisivanjem ugovora sa preduzećima koja se bave reciklažom, što je urađeno pre četiri godine, Gradsko zelenilo je zaokružilo proces upravljanja otpadom. Istovremeno smo u potpunosti rasteretili gradsku deponiju, što se tiče otpada sa terena, uključujući i gradsku plažu Štrand, o kojoj se takođe staramo. Na deponiju se odnosi samo mala količina komunalnog otpada koji nije predviđen za reciklažu”, navode u ovom gradskom preduzeću.

Od novog rasadnika, kako navode u Gradskom zelenilu, veliku korist imaće i građani Novog Sada, posebno Vidovdanskog naselja. Na ovom prostoru do pre samo nekoliko meseci nalazila se ogromna divlja deponija, najviše građevinskog materijala.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

2. oktobar 2018. - Dvodnevni skup Beogradski energetski forum 2026 (BEF 2026) otvoren je danas. Prvog dana okupio je pet stotina učesnika i učesnica

Beogradski energetski forum 2026 Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrska EU

Beogradski energetski forum 2026: Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrška EU

2. oktobar 2018. - Zapadni Balkan je znatno napredovao u dekarbonizaciji i integraciji sa EU, ali se transformacija mora ubrzati, poručili su visoki zvaničnici koji su otvorili Beogradski energetski forum 2026.

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark Gvozd

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark – Gvozd

2. oktobar 2018. - EPCG je u probni rad pustio svoju prvu vetroelektranu, Gvozd, snage 54,6 megavata. Kad se završi druga faza, biće najveća u Crnoj Gori.

grcka zadruzna solarna elektrana najveca

Grčka će instalirati najveću javnu zadružnu solarnu elektranu za snabdevanje više od 150.000 ljudi

2. oktobar 2018. - Grčke vlasti planiraju da instaliraju zadružnu solarnu elektranu za snabdevanje 147.000 poljoprivrednika i 17.000 ranjivih domaćinstava