Životna sredina

Nedelja u kojoj je planeta skoro svakog dana obarala rekorde u visokim temperaturama

Nedelja u kojoj je planeta zabeležila više dana sa rekordno visokim temperaturama

Foto: Pexels/Pixabay

Objavljeno

07.07.2023.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

07.07.2023.

Država

Komentari

0

Podeli

Tokom ove nedelje više puta je oboren rekord u zabeleženoj prosečnoj svetskoj temperaturi, i što je najgore, taj trend će se verovatno nastaviti tokom leta. Tri najtoplija dana zabeležena ove nedelje pripisana su kombinaciji klimatskih promena i globalnog vremenskog događaja El Ninjo.

U ponedeljak, 3. jula, prosečna svetska temperatura dostigla je 17,01 stepeni Celzijusa, popevši se iznad sedamnaestog podeljk prvi put od početka merenja i nadmašivši prethodni rekord, od 16,92, izmeren u avgustu 2016. Međutim, novi rekord je oboren samo dan kasnije, pri čemu se prosečna svetska temperatura u utorak popela na 17,18 stepeni, a zatim na 17,23 u četvrtak.

Klimatske promene i El Ninjo će doneti nove rekordne temperature u narednim nedeljama

El Ninjo, koji se javlja svake dve do sedam godina, donoseći povećane temperature širom sveta, još nije dostigao vrhunac, upozoravaju naučnici, i dodaju da se novi rekordi očekuju u narednim nedeljama. Neki veruju da će ovaj jul na kraju biti najtopliji mesec ikada zabeležen.

Jul 2023. bi mogao da bude najtopliji mesec ikada

Inače, u maju je Svetska meteorološka organizacija (SMO) upozorila da će globalne temperature verovatno porasti na rekordne nivoe između 2023. i 2027. godine, podstaknute emisijama gasova sa efektom staklene bašte i El Ninjom. Godišnja prosečna globalna temperatura mogla bi da bude više od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa tokom najmanje jedne godine, upozorio je SMO.

Međuvladin panel o Klimatske promene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) ranije je saopštio da je ljudska aktivnost zmeđu 2011. i 2020. godine izazvala porast globalne površinske temperature Zemlje za 1,1 stepen Celzijusa u odnosu na drugu polovinu 19. veka, što je dovelo do požara, poplava i nestašice hrane širom sveta.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

dijalog o klimatskim promenama srbija undp cop 28

Dijalog o klimatskim promenama: Rast temperature u Srbiji 60 odsto veći od globalnog proseka

7. jul 2023. - U susret najvažnijem svetskom skupu o klimatskim promenama COP 28 Ministarstvo zaštite životne sredine i UN organizovali su skup u Srbiji

reset lazna haoticna dekarbonizacija analiza zapadni balkan kusljugic miljevic rajakovic

Analiza politika EU za dekarbonizaciju Zapadnog Balkana: Ako se nešto ne promeni nastaviće se haotična dekarbonizacija

7. jul 2023. - Analiza Haotična i lažna dekarbonizacija elektroenergetskih sektora na Zapadnom Balkanu je rezultat istraživanja u kojem je učestvovalo više od 100 stručnjaka iz regiona

Klimatska akcija i srpska stvarnost - u susret COP28

Klimatska akcija i srpska stvarnost – u susret COP28

7. jul 2023. - Prilagođavanje klimatskim promenama je pitanje opstanka za Srbiju i zato je potrebno da ima klimatsku politiku s dugoročnim ciljevima i jasnim, konkretnim merama za postizanje ugljenične neutralnosti, zaključak je panel diskusije Klimatska akcija u Srbiji i COP 28

zemlje Jugoistocne Evrope GSCI odrzive konkurentnosti

Evo kako zemlje Jugoistočne Evrope stoje u oblasti održive konkurentnosti

7. jul 2023. - Skandinavija ubedljivo vodi po indeksu GSCI, ali čak i te zemlje moraju još mnogo da rade do postizanja istinske održive konkurentnosti.