Životna sredina

Nacrt Strategije zelene infrastrukture grada Beograda: Potrebne investicije od 28 miliona evra

beograd strategija zelena infrastruktura javna rasprava

Foto: Djordje Nikolic from Pixabay

Objavljeno

08.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nacrt Strategije zelene infrastrukture grada Beograda procenio je potrebna ulaganja za uspostavljanje zelene infrastrukture i servisa ekosistema za zdrav, bezbedan i komforan životni okvir za stanovnike grada Beograda na 3,3 milijarde dinara (oko 28,2 miliona evra). Nacrt Strategije je pripremio Šumarski fakultet.

Sekretarijat  za zaštitu životne sredine oglasio je javni uvid u Nacrt Strategije zelene infrastrukture grada Beograda sa Izveštajem o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu.

Javni uvid je počeo 7. novembra i trajaće do 25. novembra, pa Sekretarijat poziva zainteresovanu javnost da izvrši uvid u ova dokumenta i eventualno pošalje svoje primedbe i predloge. U okviru javnog uvida 15. novembra biće održana javna prezentacija u Gradskoj upravi grada Beograda, u Ulici kraljice Marije 1.

Opšti cilj Nacrta Strategije je uspostavljena zelena infrastruktura i ostvareni servisi ekosistema za zdrav, bezbedan i komforan životni okvir za stanovnike grada Beograda, navodi se u Nacrtu.

Kao osnovni faktori ugrožavanja kvaliteta životne sredine i života stanovnika na teritoriji grada Beograda, su navedeni:

  • rastuće klimatske opasnosti usled klimatskih promena,
  • zagađenje vazduha,
  • stihijski procesi urbanizacije,
  • gubitak funkcionalnosti elemenata zelene infrastrukture,
  • temperatura površine tla,
  • koncentracija površinskog oticaja,
  • degradacija zemljišta.

Ukupno predloženo 15 mera

beograd strategija zelena infrastruktura

Troškovi sprovođenja Strategije u periodu važenja Akcionog plana za period 2025–2027. godine su procenjeni na 1,4 milijarde dinara, od čega iz budžeta 1,2 milijarde dinara i 216 miliona dinara donacija.

Ukupni troškovi sprovođenja Strategije za period 2025–2032. iznose oko 3,3 milijarde dinara (28,2 miliona evra).

Predloženo je 15 mera, a najviše novca planirano je za sledeće:

  • jačanje tehničkih i proizvodnih kapaciteta nadležnih institucija i preduzeća (modernizacija opreme i primena sofisticiranih alata i materijala za izgradnju, podizanje i održavanje elemenata zelene infrastrukture od strane nadležnih institucija i preduzeća) – 631 milion
  • integracija inovativnih rešenja zelene infrastrukture u druge namene prostora (krovni vrtovi, vertikalno zelenilo, urbani džepovi, zelene tačke, kišni vrtovi) – 577 miliona
  • povećanje površina pod šumom – 410 miliona

U okviru jedne od mera predloženo je da se analiziraju modaliteti za formiranje novog javnog preduzeća pod potencijalnim nazivom “Šume Beograda” čija bi se osnovna delatnost odnosila na gazdovanje gradskim, prigradskim i vangradskim šumama na teritoriji grada Beograda.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

drina he buk bijela jezero rasprava

Ekološki aktivisti: Izgradnja hidroelektrana pretvoriće gornji tok Drine u jezero

8. novembar 2024. - Izgradnja hidroelektrana u gornjem toku Drine promeniće ekosistem i klimu, upozorava Centar za životnu sredinu iz Banjaluke

bih sarajevo elektricni autobusi projekat kvalitet zraka

Sarajevo nabavlja prve električne autobuse za javni prevoz

8. novembar 2024. - Isporuka vozila na električnu energiju planirana je za 2027. godinu, a cilj nabavke je unapređenje kvaliteta vazduha

evropa elektricni autobusi izvestaj transport environment

Električni autobusi dominiraju evropskim gradovima

8. novembar 2024. - Članice Evropske unije prošle godine kupile su 60 odsto novih gradskih autobusa na električnu energiju i vodonik.

Dekarbonizacija cementne industrije u praksi: primer Titan grupe

8. novembar 2024. - Titan grupa dekarbonizuje proizvodnju cementa povećanjem udela alternativnih goriva, razvojem niskougljeničnog cementa i projektom hvatanja i skladištenja ugljenika.