Električna energija

Kopač: Taksa na CO2 biće uvedena najkasnije do 2025. u regionu Zapadnog Balkana

taksa na co2 2025. zapadni balkan janez kopac

Foto: Energy Community/Twitter

Objavljeno

23.11.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

23.11.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Najkasnije do 2025. godine u zemljama Zapadnog Balkana biće uvedena taksa na ugljen-dioksid, izjavio je Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

Janez Kopač je za sledeći utorak najavio održavanje Ministarskog saveta Energetske zajednice u Beogradu na kojem će biti usvojeno više direktiva Evropske unije, među kojima su najvažnije o energetsko-klimatskoj politici, obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti. Direktiva o energetsko-klimatskoj politici odnosi se, kako je naveo, i na pripremu nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NEKP).

Kao veoma važnu tačku dnevnog reda Ministarskog saveta on je istakao diskusiju o planu dekarbonizacije.

Taj dokument, koji bi trebalo da bude usvojen na Ministarskom savetu, predviđa uvođenje takse na CO2 u regionu najkasnije 2025, istakao je Kopač za televiziju N1 posle održavanja Parlamentarnog plenuma Energetske zajednice u Beogradu.

Uvođenje takse na CO2 najbolji način da se ekonomija i energetika dekarbonizuju

Uvođenje takse je, prema njegovim rečima, najbolji i praktično jedini način da se ekonomija, energetika i ostali sektori okrenu većoj upotrebi obnovljivih izvora energije i primeni mera za energetsku efikasnost.

Iako je to porez, to su i dodatni prihodi koji se mogu upotrebiti za potrebe te tranzicije i za finansiranje transformacije regiona uglja, koji na duži rok moraju naći neke nove delatnosti kojima će se baviti, objasnio je Kopač, kojem 1. decembra ističe mandat na ovoj funkciji.

Energetska tranzicija će sigurno trajati do 2050.

Kopač je ponovio da je uvođenje takse na CO2 na nacionalnom nivou bolje rešenje od prekogranične takse na ugljen-dioksid (eng. carbon border adjustement mechanism), koju je EU najavila za 2026. U prvom slučaju, dodao je, novac ostaje u zemljama koje ga uvedu, a u drugom ide u evropski budžet.

Kopač je naveo da je energetska tranzicija dugoročni proces, i da je jasno da će u Srbiji još decenijama raditi termoelektrane na ugalj.

Tranzicija će trajati skoro sigurno do 2050, naglasio je Kopač.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

23. novembar 2021. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

23. novembar 2021. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

23. novembar 2021. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

23. novembar 2021. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti