Energetska efikasnost

Hrvatskoj će nedostajati 30.000 radnika i inženjera da bi dostigla ciljeve za energetsku efikasnost

Hrvatskoj ce nedostajati 30.000 radnika i inzenjera da bi dostigla ciljeve za energetsku efikasnost

Foto: Michael Gaida from Pixabay

Objavljeno

10.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatskoj će godišnje biti potrebno 30.000 radnika srednje i visoke stručne spreme kako bi se postigli ciljevi energetske efikasnosti u zgradarstvu do 2030. godine, saopštio je Hrvatski savjet za zelenu gradnju.

Trenutno je svaki peti radnik stranac, a obrazovanje radnika o energetski efikasnim tehnologijama jedan je od najvećih izazova za ostvarivanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, pokazala je Analiza postojećeg stanja u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, preneli su lokalni mediji.

Kako bi se postigli ciljevi energetske efikasnosti u zgradarstvu do 2030. godine, analiza procenjuje da će godišnje biti potrebno oko 24.500 radnika strukovnih zanimanja i 5.800 arhitekata, inženjera građevine, mašinstva i elektrotehnike.

Cilj Evropske unije je da do 2030. smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte 40 odsto u odnosu na 1990.

Cilj Evropske unije je da do 2030. smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte 40 odsto u odnosu na 1990. Zgrade u Hrvatskoj odgovorne su za potrošnju više od 40 odsto energije i oko 36 odsto emisija CO2.

Cilj EU se, kako se navodi, može postići pojačanim intenzitetom energetske obnove postojećih i izgradnjom novih zgrada gotovo nulte energije (nZEB zgrada), zbog čega treba povećati broj kvalifikovanih radnika, uključujući zanatlije i preduzetnike sa posebnim znanjima i stručnošću u korišćenju novih tehnologija i obezbeđivanju visokokvalitetne gradnje.

Između 40 i 60 odsto zanatlija smatra da o energetski efikasnim tehnologijama ne zna dovoljno

Ali, kako je analiza pokazala, između 40 i 60 odsto zanatlija smatra da o energetski efikasnim tehnologijama ne zna dovoljno, a hteli bi znati više.

Ujedno za većinu trogodišnjih zanimanja iz ovog sektora ne postoji dovoljan interes za upis, slabo se popunjavaju upisne kvote, a programi ne prate potrebe tržišta.

Analiza je pripremljena u okviru projekta “CRO skills RELOAD” koji sprovode Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski savjet za zelenu gradnju, Hrvatska obrtnička komora, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednica građevinskih škola Republike Hrvatske.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Severna Makedonija Integralni nacionalni energetski i klimatski plan 2025 2030 NEKP

Severna Makedonija usvojila Integralni nacionalni energetski i klimatski plan 2025-2030

10. avgust 2023. - Novi NEKP Severne Makedonije sadrži 61 meru za rast kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i uvođenje evropskih standarda

BEF 2026 predstavlja niz sponzora dok se Beograd sprema za dolazak regionalne elite energetike

BEF 2026 predstavlja niz novih sponzora dok se Beograd sprema za dolazak regionalne elite energetike

10. avgust 2023. - Beogradski energetski forum – BEF 2026 proširio je svoju mrežu partnera i poželeo dobrodošlicu novoj grupi lidera energetske tranzicije u Jugoistočnoj Evropi

srbija javni poziv subvencije javni objekti sanacija

Raspisan javni poziv za subvencije za energetsku sanaciju javnih objekata u Srbiji

10. avgust 2023. - Na javnom pozivu su za energetsku sanaciju objekata od javnog značaja predviđene subvencije u ukupnom iznosu od 377,3 miliona dinara

crna gora energetska efikasnost eu direktive stednja energije kotlovi solar

Crna Gora uvodi zgrade sa nultim emisijama, obavezno smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru

10. avgust 2023. - Crna Gora je usvojila Mapu puta za transpoziciju Direktive o energetskim svojstvima zgrada i Direktive o energetskoj efikasnosti EU