Klimatske promene

Hrvatska usvojila Strategiju niskougljičnog razvoja: klimatsku neutralnost do 2050. iz ove perspektive biće teško postići

Hrvatska_Cavtat_niskougljenicna-strategija-2050

Slika: Pixabay

Objavljeno

02.06.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.06.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. sa pogledom na 2050. predviđa smanjenje emisija prema dva scenarija od 33 do 36 odsto do 2030. i od 56 do 80 odsto do 2050, sve to u odnosu na 1990.

Klimatsku neutralnost do 2050. u odnosu na 1990. (Scenario neto nulte emisije), je prema sada dostupnim znanjima i  tehnologijama teško postići, navodi se u Strategiji, koju je danas usvojio Hrvatski sabor.

Hrvatska, kako se ističe, kao deo EU deli klimatsku ambiciju iskazanu u Evropskom zelenom dogovoru da EU bude klimatski neutralna do 2050.

Hrvatska će scenario neto nultih emisija pripremiti kada budu poznati detalji sprovođenja klimatskih ciljeva na nivou EU

Kada budu poznate sve implikacije zajedničkog cilja EU za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte od 55 odsto do 2030. i cilja za klimatsku neutralnost do 2050. na sektorske politike, biće moguće završiti scenario nulte emisije za Hrvatsku, piše u Strategiji.

U strategiji niskougljeničnog razvoja se navodi da će temperatura u Hrvatskoj porasti od 1,3 i 1,5 stepena Celzijusa do 2040, odnosno od 2,2 do 2,5 stepena do 2070.

Za dostizanje ciljeva ambicioznijeg scenarija iz Strategije kojim se do 2050. emisije smanjuju 80 odsto, postoje veliki izazovi

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja saopštilo je da je za postizanje ciljeva ambicioznijeg scenarija iz Strategije kojim se do 2050. postiže smanjenje emisija 80 odsto u odnosu na 1990, postoje veliki izazovi, ali analize pokazuju da će ulaganja i sprovođenje Strategijom utvrđenih mera doneti rast svih najvažnijih makroekonomskih pokazatelja.

Uprava za klimatske aktivnosti Ministarstva sa partnerima izrađuje petogodišnji akcioni plan za sprovođenje Strategije, koji će uključiti mere za postizanje većeg smanjenja emisija do 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050, navelo je Ministarstvo.

Dva scenarija

Scenario NU1 predviđa da u 2030. emisije budu smanjene 33,5 odsto, a u 2050. za 56,8 odsto. Hrvatska ovim scenarijem, kako se navodi, ispunjava obavezu smanjenja emisija do nivoa koji je određen za sektore izvan Sistema za trgovanje emisijama EU za 2030.

Scenario NU2 prikazuje sličan trend smanjenja emisija kao kod scenarija NU1 do 2030, pa je taj procenat 36,7 odsto, ali nakon 2040. ovaj scenario prikazuje snažnije smanjenje, tako da je u 2050. cifra 73,1 odsto sa trenutno poznatim tehnologijama, a 80 sa onima koje su zasad nedovoljno razvijene, piše u Strategiji.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu cbam zapadni balkan co2 analiza breugel

CBAM će ugroziti spajanje tržišta električne energije i sigurnost snabdevanja

2. jun 2021. - Ocena je rezultat analize uticaja primene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) istraživačkog centra Bruegel iz Brisela

hrvatska holcim koromacno KOdeCO net zero vrabec susnjar

Holcim Hrvatska dobio strateški status za projekat hvatanja i skladištenja CO2

2. jun 2021. - Sporazum o pripremi i sprovođenju strateškog projekta KOdeCO net zero potpisali su Ministarstvo gospodarstva i Holcim Hrvatska

EU uvodi službu za merenje uticaja klimatskih promena na ekstremne vremenske prilike

2. jun 2021. - Stručnjaci kažu da bi ovo moglo da pomogne vladama da usvoje klimatske politike, poboljšaju procene finansijskih rizika

Brazilski COP istine izostavio fosilna goriva deforestaciju iz finalne deklaracije

Brazilski ‘COP istine’ izostavio fosilna goriva, deforestaciju iz finalne deklaracije

2. jun 2021. - Tekst finalne odluke sa samita COP30 ne odstupa mnogo od dosadašnjih ambicija, a fosilna goriva i deforestacija se čak i ne pominju