Klimatske promene

Hrvatska usvojila Strategiju niskougljičnog razvoja: klimatsku neutralnost do 2050. iz ove perspektive biće teško postići

Hrvatska_Cavtat_niskougljenicna-strategija-2050

Slika: Pixabay

Objavljeno

02.06.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

02.06.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. sa pogledom na 2050. predviđa smanjenje emisija prema dva scenarija od 33 do 36 odsto do 2030. i od 56 do 80 odsto do 2050, sve to u odnosu na 1990.

Klimatsku neutralnost do 2050. u odnosu na 1990. (Scenario neto nulte emisije), je prema sada dostupnim znanjima i  tehnologijama teško postići, navodi se u Strategiji, koju je danas usvojio Hrvatski sabor.

Hrvatska, kako se ističe, kao deo EU deli klimatsku ambiciju iskazanu u Evropskom zelenom dogovoru da EU bude klimatski neutralna do 2050.

Hrvatska će scenario neto nultih emisija pripremiti kada budu poznati detalji sprovođenja klimatskih ciljeva na nivou EU

Kada budu poznate sve implikacije zajedničkog cilja EU za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte od 55 odsto do 2030. i cilja za klimatsku neutralnost do 2050. na sektorske politike, biće moguće završiti scenario nulte emisije za Hrvatsku, piše u Strategiji.

U strategiji niskougljeničnog razvoja se navodi da će temperatura u Hrvatskoj porasti od 1,3 i 1,5 stepena Celzijusa do 2040, odnosno od 2,2 do 2,5 stepena do 2070.

Za dostizanje ciljeva ambicioznijeg scenarija iz Strategije kojim se do 2050. emisije smanjuju 80 odsto, postoje veliki izazovi

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja saopštilo je da je za postizanje ciljeva ambicioznijeg scenarija iz Strategije kojim se do 2050. postiže smanjenje emisija 80 odsto u odnosu na 1990, postoje veliki izazovi, ali analize pokazuju da će ulaganja i sprovođenje Strategijom utvrđenih mera doneti rast svih najvažnijih makroekonomskih pokazatelja.

Uprava za klimatske aktivnosti Ministarstva sa partnerima izrađuje petogodišnji akcioni plan za sprovođenje Strategije, koji će uključiti mere za postizanje većeg smanjenja emisija do 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050, navelo je Ministarstvo.

Dva scenarija

Scenario NU1 predviđa da u 2030. emisije budu smanjene 33,5 odsto, a u 2050. za 56,8 odsto. Hrvatska ovim scenarijem, kako se navodi, ispunjava obavezu smanjenja emisija do nivoa koji je određen za sektore izvan Sistema za trgovanje emisijama EU za 2030.

Scenario NU2 prikazuje sličan trend smanjenja emisija kao kod scenarija NU1 do 2030, pa je taj procenat 36,7 odsto, ali nakon 2040. ovaj scenario prikazuje snažnije smanjenje, tako da je u 2050. cifra 73,1 odsto sa trenutno poznatim tehnologijama, a 80 sa onima koje su zasad nedovoljno razvijene, piše u Strategiji.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bih sumski pozari interaktivna mapa sa sume bez pozara

BiH dobila prvu interaktivnu mapu lokacija podložnih požarima

2. jun 2021. - Korišćenje mape trebalo bi da ima značajan uticaj na povećanje otpornosti na požare i smanjenje šteta koje oni prave, rekla je Lejla Hukić

Klimatske promene ugrožavaju vodne resurse severne Grčke

Reke, jezera severne Grčke nestaju usled klimatskih promena

2. jun 2021. - Sa sve višim temperaturama i nedostatkom padavina, smanjenje vodostaja u rekama i jezerima širom Grčke dobija dramatične razmere.

Neodovoljno zelenih površina u Beogradu povećava temperaturu za sedam stepeni

Temperatura u Beogradu sedam stepeni viša zbog nedovoljno zelenih površina

2. jun 2021. - Temperatura u centralnom delu Beograda je na gusto izgrađenim lokacijama u proseku sedam stepeni Celzijusa viša nego na zelenim površinama

evropski sud klimatske promene ljudsko pravo zene svajcarska penzionerke

Evropski sud za ljudska prava: Zaštita od klimatskih promena je ljudsko pravo

2. jun 2021. - Evropski sud za ljudska prava doneo je istorijsku presudu prema kojoj su vlade dužne da zaštite građane od posledica klimatskih promena