OIE

Hrvatska izdala dozvolu za najveću solarnu elektranu, ali je na čekanju još preko 200 zahteva

Hrvatska dozvolu najvecu solarnu elektranu Donja Dubrava cekanju 200 zahteva

Foto: Mariana Proença on Unsplash

Objavljeno

10.10.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.10.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske objavilo je energetsko odobrenje za fotonaponsko postrojenje Hrvatske elektroprivrede od 9,9 megavata, koje bi u ovom trenutku bilo najveće u zemlji. Međutim, to je jedino rešenje koje je izdalo za grupu od 216 projekata za koje su zahtevi podneti u februaru.

Postupanje po zahtevima za energetska odobrenja odnosno dozvole za elektrane mora da se hitno ubrza da Hrvatska ne bi ostala bez projekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, izjavila je Maja Pokrovac. Direktorka privredne asocijacije Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIE Hrvatska) dodala je, u izjavi Jutarnjem listu, da će investitori prebaciti raspoloživa sredstva u zemlje u kojima nema neizvesnosti ukoliko i dalje budu morali da čekaju.

Ministarstvo je završilo obradu samo deset od 216 projekata

Ministarstvo gospodarstva (privrede) i održivog razvoja navelo je, na pitanje ove medijske kuće, da je potpuno završilo obradu samo deset od 216 prijava podnesenih u februaru i da je donelo samo jednu odluku o odabiru najpovoljnije ponude za izdavanje energetskog odobrenja. Reč je o planiranoj solarnoj elektrani Donja Dubrava, na kojoj radi državna Hrvatska elektroprivreda, HEP.

Postrojenje s predviđenom priključnom snagom 9,9 megavata bi u ovom trenutku bilo najveće u zemlji. Lokacija Donja Dubrava je u Svetoj Mariji u Međimurju, na krajnjem severu zemlje. Maksimalni (pik) kapacitet bi bio 12,35 megavata.

U ministarstvu kažu da će i preostale odluke objaviti na svojoj veb stranici. Podsetili su da je dosad objavljeno deset poziva za energetska odobrenja.

HEP ima najviše projekata na obnovljive izvore za izgradnju na javnom zemljištu

Najveći broj među pomenutih 216 projekata, zbirne snage šest gigavata, pripada HEP-u. Šesnaest ih je za solarne elektrane, uključujući Donju Dubravu, tri su plana za vetroelektrane, a jedan je za kogeneraciono postrojenje. Nautilus Technology je sledeći na listi, sa 12 fotonaponskih pogona, a sledi firma RP Global projekti sa šest solarnih parkova i dve vetroelektrane.

Među prijavama je na desetine nepotpunih

Acciona energija je podnela zahtev za najveću elektranu u grupi, solarni park Promina od 150 megavata.

Ministarstvo je saopštilo da je uz nekoliko desetina izjava o zainteresovanosti dostavljena nepotpuna dokumentacija i da „projekti ne zadovoljavaju kriterije propisane odredbama Zakona o tržištu električne energije.“ Ipak, dodalo je da još uvek nije odbilo nijedan zahtev, a da tek treba da obradi sve prijave. Ministarstvo je otkrilo da će u naredne dve sedmice nastaviti s objavljivanjem javnih konkursa.

Grupa od 216 zahteva je za projekte na zemljištu u vlasništvu države i lokalnih samouprava. Za njih je predviđeno da prođu kroz postupak nadmetanja, mada Zakon o tržištu električne energije i bez toga dozvoljava izdavanje energetskog odobrenja.

Pokrovac: Nema napretka bez podzakonskih akata

Maja Pokrovac je izjavila da sistem izdavanja energetskih odobrenja neće moći da profunkcioniše bez neophodnih podzakonskih akata. Istakla je da operateri prenosnog i distribucionog sistema nisu objavili pravila o priključenju. Još jedan nedostajući element je cena priključenja, a ona se izračunava po metodologiji za čije je usvajanje odgovorna Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), napomenula je šefica poslovnog udruženja OIE Hrvatska.

Hrvatska najsporije izdaje dozvole među 12 zemalja članica Evropske unije iz studije koju je u julu objavio Ember, a tiče se administrativnih postupaka za projekte vetroparkova i solarnih elektrana na kopnu.

Treba pomenuti i da je ministarstvo nedavno objavilo informacije o zaprimljenim zahtevima za utvrđivanje potrebe za izradom studija o uticaju na životnu sredinu za projekte solarnih elektrana Ljubovitica, od 50 megavata, firme VoxEnergiae iz Zagreba, i Enna, na kojem radi Deuterij, takođe sa sedištem u prestonici. Obe lokacije su u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ministarstvo je takođe u poslednje vreme izdalo dokumente kojima se nastavljaju projekti za nekoliko fotonaponskih projekata veće snage.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Drugi grcki LNG terminal pocinje s radom 1 oktobra

Drugi grčki LNG terminal počinje s radom 1. oktobra

10. oktobar 2022. - Nakon polugodišnjeg kašnjenja, LNG terminal Alexandroupolis u Grčkoj je spreman da 1. oktobra bude pušten u rad

ephzhb solar hodovo javna nabavka

EPHZHB traži izvođača za gradnju prve faze solarne elektrane u Hodovu

10. oktobar 2022. - Lokacija na kojoj će biti izgrađena solarna elektrana u vlasništvu najmanje od tri državne elektroprivrede u BiH je poslovna zona Hodovo

Kod Livna izgradnja vetroparka Siroka draga 125 4 MW

Kod Livna počinje izgradnja vetroparka Široka draga od 125,4 MW

10. oktobar 2022. - Imres Smart Greenergy je potpisao ugovor sa izvođačem za svoj projekat vetroelektrane Široka draga u Hercegovini

crna gora gasovod lng terminal sahmanovic

Šahmanović: Gasovod IAP i LNG terminal su strateški projekti za Crnu Goru

10. oktobar 2022. - Izgradnja terminala za tečni prirodni gas i Jadransko-jonskog gasovoda su strateški projekti, poručio je ministar Admir Šahmanović