OIE

HET se priprema za izgradnju hidroelektrane Bileća od 32 megavata

HET hidroelektrane Bileća 32 megavata

Kevin Frost / https://creativecommons.org/licenses/by/2.5/legalcode

Objavljeno

10.09.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.09.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hidroelektrane na Trebišnjici planiraju da u okviru podsistema Gornji horizonti postave hidroelektranu Bileća od 32 megavata. Bila bi poslednja u nizu, nizvodno od HE Nevesinje i HE Dabar, koja je već u izgradnji.

Preduzeće Hidroelektrane na Trebišnjici – HET, koje posluje u okviru Elektroprivrede Republike Srpske (ERS), predale su entitetskom Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zahtev za prethodnu procenu uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje hidroelektrane Bileća.

Predložena je varijanta s dve turbine od ukupno 32 megavata i s protokom vode od 60 kubnih metara u sekundi. Maksimalna snaga od 33.5 megavata bi u tim uslovima omogućila proizvodnju 122 gigavat-sata godišnje, pokazuju proračuni.

Tri hidroelektrane u kaskadi Gornji horizonti imaće ukupnu snagu 252 megavata

Protočna hidroelektrana Bileća zamišljena je da bude treća i poslednja u nizu podsistema Gornji horizonti. Prvo u kaskadi bi bilo postrojenje Nevesinje, planirane snage 60 megavata.

Sledi hidroelektrana Dabar od 160 megavata, koja je u izgradnji. Za lokaciju pogona Bileća izabran je nizvodni kraj tunela od Fatnice do Bilećkog jezera. On je probijen 2006. godine. Deo jezera je na teritoriji Crne Gore.

Hidroelektrane na Trebišnjici ispod te tačke upravljaju hidrocentralom Trebinje 1 i malom hidroelektranom Trebinje 2, a proizvodnju iz hidroelektrane Dubrovnik, kod ušća Trebišnjice u Jadransko more, Hrvatska elektroprivreda deli sa ERS-om. Reverzibilna hidroelektrana Čapljina, koju je 1992. preuzela Elektroprivreda HZHB, predaje pola proizvedene struje ERS-u.

Ukupna proizvodnja električne energije u sistemu preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici može da dostigne 3,9 teravat-sati godišnje

Hidroenergetski sistem reke Trebišnjice bi zajedno s planiranim objektima trebalo da dostigne kapacitet od skoro 1,1 gigavat, stoji u dokumentaciji. Ukupna proizvodnja u konačnoj etapi iznosila bi 3,9 teravat-sati godišnje.

Idejni projekti za skoro sve celine izrađeni su osamdesetih godina prošlog veka, a za Bileću 2015. godine. Ta hidroelektrana, koja će se nalaziti kod naselja Čepelica, imaće zanemariv uticaj na životnu sredinu osim zagađenja vazduha tokom izgradnje, piše u dokumentu kojeg su Hidroelektrane na Trebišnjici priložile uz zahtev.

EFT grupa iz Srbije je pre godinu dana s Ministarstvom energetike i rudarstva Republike Srpske potpisala ugovor o koncesiji za izgradnju solarne elektrane Bileća od 60 megavata. Postoji i projekat fotonaponskog postrojenja Trebinje 1.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

10. septembar 2021. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

10. septembar 2021. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

10. septembar 2021. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

10. septembar 2021. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini