OIE

HEP do kraja 2023. godine ulaže oko 100 miliona evra u solarne elektrane

HEP-solarne-elektrane

Foto: HEP

Objavljeno

10.04.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.04.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Solarne elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 MW i vrednosti 80 miliona kuna (više od 10 miliona evra), prve su četiri solarne elektrane u velikom investicionom ciklusu u kojem će Hrvatska elektroprivreda (HEP) do kraja 2023. godine uložiti 750 miliona kuna (oko 100 miliona evra), najavili su predstavnici HEP-a na medijskom predstavljanju projekta Sunčane elektrane – Energija prirode.

Elektrane Vrlika Jug, Cres i Vis proizvodiće električnu energiju bez ugovora sa HROTE-om o otkupu po podsticajnoj ceni, saopštio je HEP. Detalji o četiri solarne elektrane dostupni su u prezentaciji.

Solarne elektrane na Cresu i Visu doprineće jačanju infrastrukture u funkciji razvoja turizma, jer će električnu energiju najviše proizvoditi onda kad je najpotrebnija, u periodima povećane potrošnje tokom turističke sezone. Sva četiri projekta elektrana nastala su u saradnji HEP-a sa partnerima – jedinicama lokalne i regionalne samouprave i firmama.

Na događaju su ugovor o kupoprodaji solarne elektrane Sabadin (buduća SE Kaštelir) potpisali Marino Roce, direktor Plomin Holdinga, člana HEP grupe, i u ime suvlasnika firme Elektrane Sabadin Stjepan Talan iz tvrtke Solvis i Rajka Matković.

Ugovor o izgradnji solarne elektrane Cres potpisali su Frane Barbarić, predsednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. i Nebojša Dulić, direktor firme PVI Solar u ime grupe ponuđača – firmi PVI Solar, PVI GmbH, Intecco i Deling.

Tokom ovog meseca počeće izgradnja solarne elektrane Vis, projekta koji je u decembru prošle godine HEP preuzeo od firme Končar OIE, a u drugoj polovini 2019. HEP Proizvodnja će izgraditi solarnu elektranu Vrlika Jug.

Predstavljeni su i projekti integrisanih solarnih elektrana na zgradama u vlasništvu HEP-a, ukupne snage 2,1 MW i vrednosti 13 miliona kuna.

Planiraju se projekti solarnih elektrana ukupne snage 350 MW do 2030.

HEP do 2030. godine planira da realizuje projekte solarnih elektrana ukupne snage 350 MW, izjavio je Frane Barbarić, predsednik Uprave Hrvatske elektroprivrede. U narednom petogodišnjem periodu investicije HEP-a u solarne elektrane iznosiće prosečno 150 miliona kuna (oko 20 miliona evra) godišnje, odnosno 750 miliona kuna (oko 100 miliona evra) do kraja 2023. godine, što u proseku omogućava izgradnju 20 MW novih solarnih kapaciteta godišnje, rekao je Barbarić.

HEP je ranije saopštio da planira da ulaže prosečno milijardu kuna (oko 135 miliona evra) godišnje u hidroelektrane i ostale obnovljive izvore energije, što će omogućiti povećanje udela OIE sa 35% na 50% do 2030. godine.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio je nedavno da Hrvatska ima cilj da poveća vetroenergetske kapacitete tri puta, a solarne 20 puta u narednih 10 godina.

„S vjetrom i drugim izvorima obnovljive energije ostvarit ćemo 32 posto naših ukupnih energetskih potreba do 2030. i najmanje 56 posto do 2050., a tranzicija prema obnovljivoj energiji smanjit će i štetne emisije”, izjavio je Ćorić na konferenciji WindEurope u Bilbau početkom aprila.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

10. april 2019. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

10. april 2019. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

10. april 2019. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

10. april 2019. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom