Intervju

Green Balkanica projekat da poveže region i ozeleni ga

Iztok Seljak

Foto: Iztok Seljak (Robert Zabukovec)

Objavljeno

26.12.2016.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

26.12.2016.

Država

Komentari

0

Podeli

Slovenački industrijski konglomerat Hidria planira da se sa svojim najnovijim projektom Green Balkanica fokusira na električna vozila. Osnovni cilj projekta je da se „ozeleni“ Balkan, kako kaže Iztok Seljak, direktor kompanije Hidria.

U intervjuu za Balkan Green Energy News, Seljak, koji je ujedno i potpredsednik organizacije Samit 100 biznis lidera Jugoistočne Evrope, kaže da Hidria želi da opremi autoput koji povezuje Ljubljanu, Zagreb, Beograd i Skoplje i šire Minhen i Istanbul mrežom punjača za električna vozila koji će se napajati isključivo iz obnovljivih izvora energije.

„Sa tom novom infrastrukturom kao osnovom i flotom električnih vozila, uključujući i e-autobuse, želimo da pokrenemo iznajmljivanje vozila koja će povezati gradove na glavnom evroazijskom jugoistočnom koridoru, a takođe želimo i da radimo na probnom ispitivanju električnih kamiona,“ kaže Seljak.

Koliko vremena je potrebno da se sprovede elektrifikacija autoputa?

Naš cilj je da prve stanice za punjenje koje bi imale pokazni karakter postavimo 2017. godine, dok će izvođenje radova na postavljanju cele mreže potrajati do 2020. godine.

Koje organizacije i institucije iz regiona ste identifikovali kao potencijalne partnere na projektu?

Kroz javno-privatno partnerstvo, projekat će kada je u pitanju javni sektor uključiti Komisiju za transport EU i države jugoistočne Evrope, uključujući njihove vlade i odabrane lokalne zajednice, dok u privatnom sektoru okupljamo vrhunske kompanije koje su lideri u domenu pametnih mreža i stanica za punjenje električnih vozila, obnovljivih izvora energije, zelenih automobila, autobusa i kamiona, kao i iznajmljivanja vozila. Uloga Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Evropske investicione banke (EIB) i sličnih finansijskih institucija je takođe važna.

Koji poslovni model će obezbediti ekonomsku održivost projekta?

Projekat će biti delimično finansiran od strane Evropske unije i pomenutih finansijskih institucija, a ostatak će biti finansiran od strane privatnih investitora. Prihodi će dolaziti od prodate električne energije na stanicama za punjenje. S druge strane, mi ne čekamo da neki električni automobili možda počnu da dolaze, već pravimo proaktivni iskorak i nudimo električna vozila za iznajmljivanje, uključujući i autobuse i kamione. Očigledno je da će investitori koji budu učestvovali u ovom projektu u velikoj meri imati koristi od odnosa sa javnošću i referenci. Reč je o jednom od najvećih i najznačajnijih projekata u Evropi i šire, koji bi mogao da posluži kao referentni slučaj za brojne druge slične projekte koji će uslediti. Jedan od njih je i projekat Green Adriatica, na kome radimo istovremeno.

Foto: Hidria

Govorimo o autoputu koji prolazi kroz zemlje bivše Jugosavije i povezuje ih, koji je takođe poznat kao autoput Bratstvo i jedinstvo. Možemo reći da projekat ponovo povezuje sve ove zemlje. Da li je to jedini način da ovaj region napreduje i šta nam možete reći o nivou saradnje u regionu danas?

Dok region u ovom trenutku zaostaje u razvoju kao jedan od najnerazvijenijih u Evropi, mi verujemo u njegov ogroman potencijal, posebno u ljudske resurse. Naš cilj je da povežemo region i da ga otvorimo prema sebi samom i prema spolja. Projekat Green Balkanica ima sve ove elemente, uključujući i okupljanje svih sposobnih regionalnih kompanija i njihovo uključivanje u projekat. Jedan od naših planova je i da uspostavimo Srednjeevropski inovacioni centar za zelenu mobilnost u Kopru koji će okupiti sve ove kompanije da na licu mesta zajedno rade na razvoju novih rešenja, stvaranju prototipa i njihovom testiranju u Kopru i okolini i, naravno, na projektu Green Balkanica.

Kao čovek iz automobilske industrije, kako vidite budućnost razvoja auto-industrije u Sloveniji, regionu i svetu uopšte, kao i vašeg posla, kada je u pitanju prelazak na električna vozila?

U Sloveniji automobilska industrija čini 10% BDP-a i 20% izvoza robe, i raste i dalje. U Evropi, jedno od sedam radnih mesta je povezano sa automobilskom industrijom. Evropa ima, pored SAD i Japana, vodeću globalnu poziciju u industriji. Mogućnosti Slovenije obuhvataju sve veću stručnost u domenu električnih pogonskih sistema, elektronike, akumulatora, e-punjača, obnovljivih izvora energije i iznajmljivanja električnih automobila, to jest, u različitim elemenatima koji čine osnovu buduće zelene mobilnosti. Ovo stručno znanje može i treba da bude šire rasprostranjeno širom regiona, budući da je Slovenija, kao i region, sa svojim geostrateškim položajem, geografskim položajem i sa srodnim ciklusom vožnje idealna za električnu mobilnost.

Sve u svemu, zbog očuvanja naše klime, planete i čitave civilizacije, postepen prelazak na e-mobilnost, u kombinaciji sa smanjenjem emisije gasova koji potiču iz vozila sa unutrašnjim sagorevanjem, nepovratan je proces. Imajući to u vidu, želimo da budemo lideri, a ne samo sledbenici, o čemu najbolje svedoči projekat Green Balkanica.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Maja Turković

Maja Turković – liderka energetske tranzicije

26. decembar 2016. - Kroz svoj rad u projektima obnovljivih izvora energije i WISE Srbija mrežu žena, Maja Turković ne samo što pomera granice u energetskom sektoru, već i podržava žene, gradeći put ka inkluzivnoj i održivoj budućnosti

Iva Đinđić Ćosić

Iva Đinđić Ćosić: energetska tranzicija otvara vrata za veće angažovanje žena

26. decembar 2016. - Iva Đinđić Ćosić je vodeća stručna saradnica za ugovore u Elektromreži Srbije. Po obrazvoanju pravnica, već 18 godina radi u sektoru energetike

Ivona Milić 840x430 Srp

Ivona Milić: Poštovanje ESG koncepta i principa u poslovanju je kamen temeljac zelene agende Srbije

26. decembar 2016. - Ivona Milić je doktorka ekonomskih nauka. Bavi se temama održivosti i ESG konceptom u kontekstu bankarske industrije.

Usvojene izmene Uredbe o utvrđivanju Plana smanjenja ambalažnog otpada

Usvojeni novi ciljevi za smanjenje komunalnog ambalažnog otpada u Srbiji

26. decembar 2016. - Uredba o utvrđivanju Plana smanjenja ambalažnog otpada iz 2020. nije dala željene rezultate, zbog čega su nedavno usvojene izmene