Električna energija

Frane Barbarić posle šest godina nije više direktor Hrvatske elektroprivrede

frane barbaric HEP plenkovic smena ostavka

Foto: HEP

Objavljeno

05.12.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.12.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska elektroprivreda posle šest godina dobiće novog predsednika Uprave jer je prihvaćena ostavka Frane Barbarića. Može se reći da je ostavka iznuđena jer je hrvatska vlada najavila njegovu smenu.

Frane Barbarić, predsednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) od januara 2018. godine, je mesecima na udaru opozicije i javnosti zbog afere „Plin za cent“ u kojoj je ova državna kompanija navodno, kako su preneli lokalni mediji, oštećena na prodaji prirodnog gasa. S obzirom da je reč o kompaniji koju kontroliše hrvatska vlada, na udaru je bio i premijer Andrej Plenković, koji je odbio da ga smeni.

Barbarić je pod lupom javnosti i zbog vile na ostvru Hvar, a rasplet je počeo u petak kada je objavljeno da je splitsko opštinsko državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv njega zbog bespravne gradnje vile, za koju je, koji dan ranije, najavio da će je srušiti o svom trošku.

U nedelju se oglasio premijer i rekao da su se pojavile nove okolnosti.

Plenković: Uradio je nešto što se na njegovoj funkciji ne bi trebalo raditi

„Ovo su nove okolnosti, nakon pokretanja postupka, kada se sve sumira, mislim da nema preduvjeta da ostane na toj funkciji“, rekao je Plenković.

On je naveo da će razrešenje Barbarića prema proceduri sprovesti Nadzorni odbor i Vlada, i dodao da njegov odlazak nije povezan sa aferom „Plin za cent“. Barbarić odlazi isključivo zbog bespravne gradnje, naglasio je premijer. On je objasnio da je on na čelu najvećeg javnog preduzeća u zemlji, a dogodilo se nešto što neko na takvoj funkciji ne bi trebalo da radi.

Plenković je, na kraju, pohvalio rad HEP-a koji je odigrao sjajnu ulogu u energetskoj krizi.

Barbarić: Medijska hajka

Samo dan kasnije Vlada je saopštila da je predložila Nadzornom odboru HEP-a da Barbarića opozove dužnosti, odnosno da prihvati njegovu ostavku. Premijer je izjavio da je vlada pokrenula proceduru, ali da je Barbarić u međuvremenu podneo ostavku.

Frane Barbarić se oglasio preko svog advokata i poručio da je nakon dugotrajne i pomno orkestrirane medijske hajke u javnosti nepovratno stvorena slika da je on počinitelj kaznenog dela bespravne gradnje koji je već odavno trebao biti lišen slobode i pritvoren.

„Svatko ima pravo, pa tako i gospodin Frane Barbarić, na pravično suđenje i nitko nema pravo tvrditi da je netko kriv za kazneno djelo prije nego što to utvrdi nadležni sud pravomoćnom presudom“, navodi se  u saopštenju.

Inače, Barbarića je krajem prošle godine hrvatska vlada imenovala za predsednika Uprave na period od četiri godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ugalj rudnik rudari

Nevolje rudara prete da ugroze proizvodnju električne energije u regionu

5. decembar 2023. - Rudari u rumunskom kompleksu CE Oltenia organizovali su proteste, uključujući štrajk glađu, zbog mogućnosti da im ukinu bonove za obroke i smanje plate

crna gora paket elektricna energija spajanje trzista energetska zajednica

Crna Gora završila usvajanje EU Paketa za integraciju električne energije

5. decembar 2023. - Crna Gora je okončal transpoziciju Paketa za integraciju električne energije Evropske unije, saopštio je Sekretarijat Energetske zajednice

Neto uvoz elektricne energije u Sloveniju 2025 usestostrucen

Neto uvoz električne energije u Sloveniju 2025. ušestostručen

5. decembar 2023. - Izvoz struje iz Slovenije je prošle godine pao sedam odsto, a uvoz je povećan 9,8 procenata. Negativni bilans je skočio 525 odsto.

eu solarni paneli krovovi potencijal

Krovne solarne elektrane mogu obezbediti 40 odsto struje u EU

5. decembar 2023. - Dosad je samo oko 10 odsto krovova opremljeno fotonaponskim sistemima. Uprkos tome ovi sistemi predstavljaju većinu solarnih kapaciteta EU