Električna energija

HEP pokrenuo novi blok u kogeneracijskoj Elektrani-toplani Zagreb

HEP EL TO zagreb blok l pokretanje

Foto: HEP

Objavljeno

27.11.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.11.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska elektroprivreda pokrenula je novi blok u okviru kogeneracionog postrojenja Elektrana-toplana Zagreb (EL-TO Zagreb). Nova jedinica ima snagu za električnu energiju od 150 MW, a za toplotnu energiju 114 MW, i koštala je 140 miliona evra.

Novi blok u sastavu Elektrane-toplane Zagreb (EL-TO Zagreb), koji je HEP najavio kao najveću investiciju kompanije u nove proizvodne objekte u poslednjih deset godina, zameniće zastarele blokove i smanjiće emisije CO2, sumpor-dioksida, azotnih oksida i suspendovanih čestica (PM). EL-TO zagreb bez novog bloka ima snagu od 50 MW za proizvodnju električne i od 200 MW za dobijanje toplotne energije.

HEP je uspešno obavio paljenje prve gasne turbine u novom visokoefikasnom kombinovanom kogeneracijskom Bloku L Elektrane-toplane Zagreb (KKE EL-TO Zagreb), saopštila je kompanija.

Puštanje u probni rad planirano je za proleće sledeće godine

To je prva ključna aktivnost u sklopu funkcionalnog ispitivanja opreme i sistema novog postrojenja, čija će prva faza potrajati do 22. decembra. Sinhronizacija na elektroenergetsku mrežu prvog agregata Bloka L očekuje se tokom sledeće nedelja, a puštanje u probni rad u proleće sledeće godine.

Blok L će, kako se nnavodi, značajno doprineti stabilnosti hrvatskog elektroenergetskog sistema i dugoročnom povećanju sigurnosti snabdevanja 80.000 stanovnika zapadnog dela Zagreba toplotnom energijom, dok će firmama omogućiti sigurnu isporuku industrijskom parom.

Blok L koristi iključivo prirodni gas, a zameniće deo dotrajalih i zastarelih jedinica na lokaciji EL-TO Zagreb i doprineti značajnom smanjenju emisija CO2 i zagaćujućih materija iz pogona EL-TO Zagreb, naveo je HEP.

Smanjiće se emisija SO2 95 odsto, azotnih oksida 57 odsto i čestica 84 odsto

Uz prosečnu očekivanu proizvodnju, izbeći će se emisija oko 150.000 tona CO2 godišnje, smanjiće se emisija SO2 95 odsto, azotnih oksida 57 odsto i čestica 84 odsto.

„Realizacija ove najveće investicije u nove proizvodne objekte u posljednjih desetak godina, važna je za HEP jer ćemo u sustav uključiti najsuvremenije visokoučinkovito postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Važna je i za  Hrvatsku, jer će doprinijeti elektroenergetskoj samodostatnosti države i pozitivno utjecati na rast nacionalnog gospodarstva“, izjavio je Frane Barbarić, predsednik Uprave HEP-a.

Uštedeće se 25 odsto prirodnog gasa

Očekivana prosečna godišnja proizvodnja Bloka L je 675 GWh električne energije, 450 GWh toplotne energije za daljinski sistem Zagreba, kao i 160 GWh industrijske pare, naveo je HEP.

Novi blok predstavlja Simensovu tehnologiju sa stepenom efikasnosti od 90 odsto zbog čega će ušteda prirodnog gasa biti 25 odsto. Postrojenje je izgradila je italijanska firma FATA.

Projekat je najvećim delom finansiran kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i komercijalnih banaka, kao i Evropske investicione banke (EIB), uz garancije Evropskog fonda za strateška ulaganja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

27. novembar 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

27. novembar 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

27. novembar 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

27. novembar 2023. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu