Klimatske promene

EU hoće da 2040. emisije budu već 90 odsto niže – to znači zbogom uglju

EU 2040 emisije budu vec 90 odsto nize to znaci zbogom uglju

Foto: Vecstock on Freepik

Objavljeno

07.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska komisija je objavila procenu uticaja mogućih scenarija po kojima Evropska unija najkasnije 2050. postaje klimatski neutralna. Preporučila je mere koje će omogućiti da se godišnje neto emisije najkasnije 2040. spuste 90 procenata ispod nivoa iz 1990. godine. To podrazumeva prestanak korišćenja uglja.

Evropska komisija je poslušala savet Evropskog naučnog savetodavnog odbora za klimatske promene (ESABCC) o veoma važnom cilju u okviru politike dekarbonizacije. Sledeća administracija, posle evropskih izbora zakazanih za maj, treba da ga ispregovara sa Evropskim parlamentom i državama članicama, kako bi omogućili da se neto emisije gasova s efektom staklene bašte eliminišu najkasnije 2050. godine.

Izvršno telo EU je predložilo usvajanje obavezujućeg cilja da 2040. emisije budu 90 odsto niže nego 1990. godine. Radi poređenja, aktuelni paket zakona i propisa Fit for 55 propisuje da se količina do 2030. godine smanji 55 odsto.

Jasan znak ulagačima

„Šaljemo jasan signal investitorima da će se Evropa i dalje držati svog kursa i da im nudi dugoročnu predvidljivost i stabilnost. Što se tiče naših građana, dajemo jasan znak da su čistija rešenja na putu i da smo uz njih u ovoj tranziciji“, izjavila je evropska komesarka za energetiku Kadri Simson.

Udeo struje u potrošnji energije će se udvostručiti od 2030. do 2040, na 50 odsto, naglasila je. Razlika će u najvećoj meri biti nadomešćena iz sunca, vetra i hidroenergije, ali i iz niskougljeničnih tehnologija, po njenim rečima.

Posle 2040. više nema uglja

Ovakva putanja će verovatno najviše pogoditi Poljsku, jer ona još uvek 70 odsto svoje struje proizvodi iz uglja. Ta zemlja je samo provizorno najavila da će 2049. dovršiti proces faznog prestanka upotrebe tog čvrstog fosilnog goriva. Ipak, nova vlada je nedavno obećala da će odrediti konkretan rok.

Evropska komisija je u svojoj objavi navela da 2040. ugalj više neće biti korišćen. Očekuje će tada potrošnja fosilnih goriva u energetici biti 80 procenata manja nego 2021. godine. U samom dokumentu procene uticaja, napisala je da udeo uglja u finalnoj potrošnji struje „2030. postaje veoma mali i nestaje ubrzo nakon 2040.“ Ovaj ostatak može da se pripiše uvozu električne energije.

U proizvodnji struje najkasnije na kraju sledeće decenije više nema emisija ugljenika u atmosferu, a celokupna energetika bi trebalo da bude dekarbonizovana „malo nakon“ toga.

Uslovi da bi bio postignut predloženi cilj su, između ostalog, konkurentnost evropske industrije, jače usredsređivanje na pravičnu tranziciju koja nikog neće ostaviti na cedilu te strateški dijalog o okviru za period posle 2030. u kojem treba da učestvuju i predstavnici proizvođačke industrije i poljoprivrednog sektora.

Predvidljivost, održivost za privredu, društvo

„Određivanje klimatskog cilja za 2040. će pomoći evropskoj industriji, investitorima, građanima i vladama da tokom ove decenije donesu odluke koje će održati EU na putu ka postizanju svog cilja da 2050. postane klimatski neutralna. Time će biti poslati važni signali kako da efikasno ulažu i planiraju na dugi rok i umanje što je više moguće opasnost od promašenih investicija“, dodaje komisija.

Uklanjanje ugljenika će biti potrebno i da bi se emisije posle 2050. učinile negativnim

Evropski zeleni dogovor sada treba da se pretvori u dogovor o dekarbonizaciji industrije koji se nadograđuje na postojeću snagu industrije, na primer u vetroelektranama, hidroenergiji i elektrolizerima, i nastavlja da povećava domaći proizvodni kapacitet u sektorima u ekspanziji poput baterija, električnih vozila, toplotnih pumpi, solarnih sistema za proizvodnju električne energije, hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljenika (CCUS-a i CCS-a), zatim biogasa i biometana te cirkularne ekonomije, piše u saopštenju.

Uklanjanje ugljenika će biti potrebno i da bi se emisije posle 2050. učinile negativnim, navedeno je u dokumentu. To znači da bi u EU, u zbiru, svake godine više ugljen-dioksida bilo zarobljavano nego što se ljudskim aktivnostima ispušta u atmosferu. Tome mogu da doprinesu sistemi za CCS, pošumljavanje i metode sekvestracije u poljoprivredi.

Naplata na ime emisija ugljenika i pristup izvorima finansiranja takođe imaju presudan značaj za evropsku industriju u ispunjavanju ciljeva za smanjivanje emisija, istakli su komesari i komesarke.

„Pravednost, solidarnost i mere socijalne politike treba da ostanu srž tranzicije. Klimatska akcija treba da donese dobrobit svima u našim društvima, a mere klimatske politike treba da obuhvate one koji su najranjiviji ili im je najteže da se prilagode. Socijalni klimatski fond i Fond za pravednu tranziciju su primeri takve politike, koja će već tokom ove decenije pomoći građanima, regionima, poslovnom sektoru i radnicima“, podvlače predlagači.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

nuklearke solar studija investicioni rizik Institute for Global Sustainability

Nuklearke nose najveći rizik od prekoračenja troškova i rokova, solarne elektrane najmanji

7. februar 2024. - Institut za globalnu održivost Univerziteta u Bostonu uradio je studiju o prekoračenju planiranih troškova i rokova deset vrsta energetskih projekata

erik skoto akuo bef 2025

Erik Skoto: Niže cene skladištenja i obnovljive energije pomoći će da se podmiri rast potrošnje

7. februar 2024. - Zahvaljujući nižim troškovima, obnovljiva energija je već pobedila u trci sa nuklearnom, rekao je Erik Skoto na Beogradskom energetskom forumu

crna gora aukcije sahmanovic

Crna Gora sprema prvu aukciju za energiju iz obnovljivih izvora

7. februar 2024. - U Podgorici je predstavljen model za prvu aukciju u Crnoj Gori za tržišne premije za projekte solarnih elektrana

bih cbam federacija trosak privreda nermin niksic

CBAM bi mogao da košta privredu BiH 3,2 milijarde KM, premijer Nikšić kaže da ima naznaka o odlaganju primene

7. februar 2024. - Ceh je rezultat analize urađene na zahtev Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uz podršku Delegacije EU i projekta EU4Energy