Električna energija

EPS planira da proizvodi struju iz otpada u TE Nikola Tesla A

eps spaljivanje otpada tent obrenovac

TE Nikola Tesla A (foto: EPS)

Objavljeno

15.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

15.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Srbije planira da spaljuje otpad u Termoelektrani Nikola Tesla A nedaleko od Obrenovca. Kako bi procenila uticaj spaljivanja otpada na životnu sredinu kompanija je zatražila od Ministarstva zaštite životne sredine da odredi obim i sadržaj studije o proceni uticaja na životnu sredinu.

Elektroprivreda Srbije (EPS) je prethodnih godina pokrenula izradu više studija i pilot-projekata kako bi analizirala korišćenje alternativnih goriva u termoelektranama na ugalj. Izrada procene uticaja, ipak, predstavlja dosad najkonkretniji potez u ostvarivanju te namere.

EPS je u julu 2022. godine raspisao tender za izradu investiciono-tehničke dokumentacije za ko-sagorevanja alternativnih goriva u termoelektranama (TE) Nikola Tesla A (TENT A) i Kostolac B. Kao vrsta goriva pomenut je SRF – solid recovered fuel ili gorivo koje je dobijeno sušenjem i seckanjem raznih vrsta čvrstog otpada. A, pre samo mesec dana pokrenuta je procedura za ispitivanje mogućnosti korišćenja biomase u termoelektranama.

Sada je EPS podneo Zahtev za određivanje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu Projekta za izgradnju postrojenja za ko-sagorevanje alternativnog goriva u TENT-u A na blokovima A3, A4 i A5. Zahtev je dostupan na sajtu Ministarstva.

Koncept postrojenja za spaljivanje otpada na blokovima TENT-a A razvila je firma Dornier Power and Heat

TENT je najveća termoelektrana EPS-a sa snagom od skoro 1.600 MW, a tri pomenuta bloka imaju kapacitet od oko 1.000 MW.

Projekat ko-sagorevanja alternativnih goriva se pokreće radi povećanja efikasnosti kotlovskih postrojenja termoelektrane, modernizacije njihovog rada, te povećanja proizvodnje električne energije, navodi se u Zahtevu.

Dobavljači alternativnog goriva, kako se dodaje, će ga proizvoditi od komunalnog nereciklabilnog otpada.

EPS navodi da je podloga za izradu projektne dokumentacije koncept postrojenja koji je za potrebe spaljivanja otpada u TENT-u A razvila firma Dornier Power and Heat GmbH.

Godišnje bi se trošilo 300.000 tona SRF goriva

Količina alternativnog goriva koja se dodaje u sistemu za ko-spaljivanje blokova iznosiće tri masena procenta koji predstavlјaju pet odsto toplotne vrednosti u odnosu na ugalj, što je, kako se ističe u Zahtevu, u skladu sa uobičajenim postrojenjima koja su u upotrebi u državama Evropske Unije.

Ovakvom primenom na godišnjem nivou EPS planira da potroši 300.000 tona alternativnog goriva. Kompanija je izabrala SRF za koji kaže da je u prednosti u odnosu na RDF gorivo (eng. refuse derived fuel).

Projekat, osim smanjenja korišćenja lignita, ima, kako se dodaje, i širi društveni značaj za postizanje ciljeva upravljanja otpadom u Srbiji jer se za prozvodnju SRF goriva koristi komunalni nereciklabilni otpad čime se postiže smanjivanje količine komunalnog otpada na način koji zadovoljava propise zaštite životne sredine, piše u Zahtevu.

EPS: Treba planirati prestanak korišćenja uglja u energetici

EPS ističe da se odbacivanjem otpada na deponije bespovratno gube dragocene materijalne i energetske vrednosti otpada. Takođe, ističe da sagorevanje lignita značajno doprinosi emisiji CO2, i zato ne treba uvećavati njegov udeo u godišnjoj proizvodnji, naprotiv, treba planirati smanjenje i prestanak korišćenja lignita za energetske potrebe.

Ekonomska korist korišćenja SRF-a, prema mišljenu EPS-a, je u smanjenju emisija i naknade za emisije CO2. Takođe se smanjuje količina otpada koji se mora zbrinjavati odlaganjem na deponije komunalnog otpada čija površina je ograničeni resurs i i emisije metana sa deponija komunalnog otpada, koji izaziva 20 puta veći efekat staklene bašte u odnosu na njegovo sagorevanje su-spaljivanjem.

Spaljivanje otpada – prilika ili ne

Spaljivanje otpada u termoelektranama je ideja koja je aktuelna u reguonu već nekoliko godina. Holding Slovenske elektrarne (HSE) je početkom 2021. posle protivljenja lokalnih vlasti i građana odustao od spaljivanja otpada u termoelektrani Šoštanj (TEŠ).

U septembru 2022. nevladine organizacije kritikovale su bosansko-hercegovačku Elektroprivredu BiH (EPBiH) da namerava da spaljuje otpad, ali je ona odgovorila da je reč o biomasi. Nešto kasnije, u maju 2023. Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) je najavila probno spaljivanje otpada, ali konkretniji koraci nisu preduzeti.

Dobijanje energije iz otpada je jedna od alternativa u okviru sistema za upravljanje otpadom. U EU predstavlja uobičajenu praksu, pre svega kao način da se trajno zbrine otpad, a ne kao ideja da se u elektranama zameni ugalj.

U regionu ima dosta najava o gradnji spalionica otpada u sklopu sistema za upravljanje otpadom. Hrvatska bi prvo postrojenje trebalo da dobije u u Šibensko-Kninskoj županiji.

Operativne spalionice zasad imaju Slovenija i Srbija. U Beogradu je u Vinči u julu prošle godine zvanično počelo da radi postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije iz otpada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

15. januar 2025. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

15. januar 2025. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

15. januar 2025. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

15. januar 2025. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti