OIE

EPBiH sa lokalnom zajednicom razmatra projekat vetroelektrane Bitovnja od 90 MW

vetropark-vetroelektrana

Foto: Pexels

Objavljeno

27.06.2023.

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

27.06.2023.

Komentari

0

Podeli

Posle nekoliko godina pauze, Elektroprivreda BiH (EPBiH) ponovo radi na pripremi izgradnje vetroelektrane Bitovnja od 90 MW na teritoriji grada Konjica, a u toku su aktivnosti na prikupljanju mišljenja lokalnog stanovništva. U maju je održana radionica sa meštanima mesne zajednice Bradina, jedne od lokacija planiranog vetroparka, koji su, kako tvrdi EPBiH, podržali projekat.

Naredni sastanak je zakazan za 5. jul u mesnoj zajednici Kreševo. Najavljeno je prisustvo članova planinarskih, lovačkih i ostalih udruženja koja koriste prostor na kojem je predviđena gradnja vetroparka.

Njima će biti predstavljena studija uticaja na životnu sredinu ovog projekta, u koji bi trebalo da bude investirano 200 miliona konvertibilnih maraka (oko 102 miliona evra).

Vrednost projekta je preko 100 miliona evra

Prema tvrdnjama EPBiH, lokalna zajednica će imati višestruke koristi – od angažmana lokalnih kompanija za rad na projektu, preko zapošljavanja lokalnog stanovništva kada vetroelektrana bude izgrađena, do prihoda od koncesije za grad Konjic.

Na sastanku u Bradini rečeno je da će lokalna putna infrastruktura će biti uređena i unapređena, da će nakon izgradnje vetroelektrane sve biti vraćeno u prvobitno stanje, kao i da će se posebna pažnja posvetiti zasadima brusnica i borovnica.

KfW je još 2018. godine odobrio 1,1 milion evra za pripremu projekta Bitovnja

Projekat vetroelektrane Bitovnja star je nekoliko godina, a Nemačka razvojna banka (KfW) obezbedila je bespovratna sredstva u vrednosti 1,1 milion evra za pripremu projekta još 2018. godine. Sada, nakon višegodišnjeg zastoja, EPBiH je intenzivirala rad na ovom projektu.

EPBiH radi na dekarbonizaciji dok čeka uvođenje poreza na emisije CO2

EPBiH je nedavno dogovorila izgradnju solarnih elektrana na iscrpljenim površinskim kopovima rudnika uglja Đurđevik u opštini Živinice, čime bi ovo mesto moglo postati prva lokalna samouprava pretežno oslonjena na ugalj koja je u regionu Zapadnog Balkana konkretno započela energetsku tranziciju.

Takođe, EPBiH je obezbedila kredit od 36 miliona evra od Evropske investicione banke (EIB) za vetroelektranu Vlašić, snage 50 MW, na području opštine Travnik.

EPBiH se okreće projektima obnovljive energije kako bi dekarbonizovala poslovanje jer očekuje da će se oporezivanje emisija CO2 u Bosni i Hercegovini uvesti za tri do osam godina, što za kompaniju predstavlja jedan od najvećih poslovnih rizika u narednom trogodišnjem periodu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Solarni paneli iznad kanala za navodnjavanje, resenje Indijanske zajednice reke Hila

Indijanska zajednica u Arizoni pokriva kanale za navodnjavanje solarnim panelima

27. jun 2023. - Kako bi smanjila isparavanje vode, uprava rezervata Indijanska zajednica reke Hila je odlučila da postavi solarne panele iznad kanala za navodnjavanje

HEP EL TO zagreb blok l pokretanje

HEP pokrenuo novi blok u kogeneracijskoj Elektrani-toplani Zagreb

27. jun 2023. - Novi blok je HEP-ova najveća investicija u nove proizvodne objekte u poslednjih deset godina, a zameniće zastarele blokove i smanjiti emisije

aktuelizovani projekti dve vetroelektrane na planini Vlasic

Ponovo aktuelizovani projekti dve vetroelektrane na planini Vlašić

27. jun 2023. - Planirani kapacitet za VP Energokul je 200 megavata, a za VE Vlašić 50 megavata. Obe lokacije su na planini Vlašić u centralnoj Bosni.

reset lazna haoticna dekarbonizacija analiza zapadni balkan kusljugic miljevic rajakovic

Analiza politika EU za dekarbonizaciju Zapadnog Balkana: Ako se nešto ne promeni nastaviće se haotična dekarbonizacija

27. jun 2023. - Analiza Haotična i lažna dekarbonizacija elektroenergetskih sektora na Zapadnom Balkanu je rezultat istraživanja u kojem je učestvovalo više od 100 stručnjaka iz regiona