OIE

Slovenija 2020. skoro duplirala broj fotonaponskih sistema za samosnabdevanje

Slovenija 2020 duplirala fotonaponskih za samosnabdevanje

Slika: Reijo Telaranta from Pixabay

Objavljeno

07.04.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.04.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Broj domaćinstava, stambenih zgrada, malih firmi i energetskih zajednica u Sloveniji koji imaju uređaje za samosnabdevanje električnom energijom iz obnovljivih izvora popeo se na 8.641. Ukupni kapacitet je prošle godine skočio sa 52 na 103 megavata.

Uporedo s promenom regulative i uz niske cene opreme za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, broj takvih sistema za samosnabdevanje u Sloveniji popeo se sa 4.684 na 8.641. Agencija za energiju je u godišnjem izveštaju navela da je kapacitet podignut sa 52 na 103 megavata.

Skoro sva postrojenja u ovoj kategoriji su fotonaponska. Njihov broj je takođe 2020. skoro udvostručen, sa 4.664 na 8.614. Radi poređenja, 2016. je bilo registrovano samo 131 postrojenje za vlastitu potrošnju. Agencija je dodala da očekuje ekspanziju na polju energetskih zajednica odnosno zadruga, kojih dosad gotovo da nije ni bilo.

Slovenia almost doubles self consumption solar power 2020
Slika: Broj uređaja za proizvodnju struje za samosnabdevanje u Sloveniji i njihova zbirna snaga (Agencija za energiju)

Prosečan sistem za samosnabdevanje ima 11,9 kilovata snage. Na spisku je samo 24 uređaja koji koriste vodu kao izvor, dok je tek tri komada na vetar. Niko još nije instalirao geotermalni sistem ili kogeneraciono postrojenje (CHP) koje bi proizvodilo električnu i toplotnu energiju iz obnovljivih izvora.

U navedenu kategoriju spadaju domaćinstva, stambene zgrade, male firme i energetske zajednice koji dosad nisu dobijali nikakve podsticaje od države za svoje uređaje. Kapacitet ne sme biti veći od 80 odsto snage priključka na distributivnu mrežu.

Slovenija ima sistem neto merenja (net metering) za vlasnike i operatere sistema za vlastitu potrošnju iz obnovljivih izvora. Ti uređaji višak struje predaju u mrežu. Ta količina može da se iskoristi do kraja kalendarske godine, kada se bilans vraća na nulu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Grzegorz Zieliński EBRD Jugoistocnoj Evropi 1 juna Gžegož Zjelinjski

EBRD-ovo poslovanje u Jugoistočnoj Evropi od 1. juna vodi Gžegož Zjelinjski

7. april 2021. - EBRD-ov novi izvršni direktor za Jugoistočnu Evropu Gžegož Zjelinjski stupa na dužnost na početku sledećeg meseca

Dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija resenja tranziciju BEF Beogradski energetski forum

Dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija: nema univerzalnog rešenja, ali postoje prilike za lakšu tranziciju

7. april 2021. - Ne postoji univerzalno rešenje za dekarbonizaciju energetski intenzivne industrije ali prilike postoje za brzo ostvarivanje nekih rezultata, čulo se na Beogradskom energetskom forumu

NGEN Pametne baterije i vestacka inteligencija oslonac energetske tranzicije

NGEN: Pametne baterije i veštačka inteligencija su oslonac energetske tranzicije

7. april 2021. - NGEN-ovi predstavnici su na Beogradskom energetskom forumu poručili da je energetski sistem budućnosti decentralizovan, dinamičan i softverski kontrolisan

Uspostavljanje otporne prenosne mreže: ključna uloga balkanskih operatora prenosnih sistema u zelenoj tranziciji BEF 2026

Balkanski operatori prenosnih sistema pred izazovom zelene tranzicije: mreža mora da prati energetski zaokret

7. april 2021. - Ulaganja u mrežu, digitalizaciju i skladištenje energije su ključni za sigurnost snabdevanja u eri ubrzane dekarbonizacije, poručili su predstavnici operatora prenosnih sistema iz regiona na Beogradskom energetskom forumu - BEF 2026