Klimatske promene

Cena dozvola za emitovanje CO2 dostigla rekordnu vrednost od 43 evra

emisione jedinice sertifikati za emisije rekord co2

Slika: Pavel Buchta from Pixabay

Objavljeno

15.03.2021.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

15.03.2021.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Emisione jedinice ili sertifikati za emitovanje gasova sa efektom staklene bašte u Evropskoj uniji poskupeli su danas na rekordnih 43,14 evra po toni. Cena dozvola za emisije povećana je čak 32,4% u 2021. godini, a čak je 16 puta veća od najniže vrednosti koja je zabeležena 17. aprila 2013. godine.

Visoka cena emisionih jedinica predstavlja dodatni pritisak na sve emitere štetnih gasova u EU jer moraju da izdvoje više novca za njihovu kupovinu. Na taj način elektrane, na ugalj, na primer, ali i industrijska postrojenja postaju manje konkurentna ili čak moraju da stave ključ u bravu.

Emisione jedinice (European Union allowance – EUA) beleže rekordne nivoe od decembra 2020, kada su dostigle i premašile granicu od 30 evra, rekord iz juna 2008. Skoro svakog dana vrednost ovih sertifikata beleži novi rekord.

Rekordne vrednosti sertifkata posledica su i investicija špekulanata

Visoke cene su posledica odluke špekulanata da kupuju sertifikate jer smatraju da će EU doneti strožija pravila kako bi dostigla svoje ciljeve za smanjenje emisija, pa će i njihova cena porasti, ali i povećane potražnje za sertifikatima od strane industrije, preneo je Bloomberg.

Emisione jedinice su deo Sistema za trgovanje emisijama EU (EU ETS), kamena temeljca politike EU za borbu protiv klimatskih promena i njeno ključno sredstvo za ekonomično smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. EU ETS je uveden 2005. i predstavlja prvo i trenutno najveće svetsko tržište emisijamaugljenika.

Evropska komisija trenutno priprema izmene EU ETS-a

EU ETS limitira emisije iz više od 11.000 postrojenja, uključujući elektrane i industrijska postrojenja, kao i avio kompanije. Sistem pokriva oko 40% emisija gasova sa efektom staklene bašte u EU.

Da bi dostigla svoj cilj da do 2050. bude klimatski neutralna, i smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55% do 2030, Evropska komisija trenutno revidira pravila EU ETS-a.

EU bi trebalo da analizira uticaj špekulanata na cenu emisionih jedinica

Poskupljenje sertifikata krenulo je kada je na tržištu bila smanjena ponuda jer je EU odložila početak aukcija za njihovu prodaju, naveo je Bloomberg, i dodao da čak i nakon što su aukcije održane cene su nastavile da rastu, delom podstaknute špekulacijama hedž fondova.

Rast cena privukao je pažnju EU, jer bi mogao da našteti konkurentnosti domaće industrije.

EU bi trebalo da analizira uticaj špekulativnih investicija na tržište tokom najavljene izmene EU ETS-a, koja se očekuje kasnije u toku godine, izjavio je danski ministar za klimatske promene Dan Jorgensen.

Komentara: (1)
Radovan Stojanović / 19.03.2021.

Ko plaća proizvođačima koji direktno smanjuju CO2 ,primjer: zasadima kultura koja smanjuju CO2 za 30tona po hektaru.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

15. mart 2021. - EBRD i IFC su izrazili spremnost da za Alcazar Energy Partners odobre kredit za projekat vetroelektrane Štip u Severnoj Makedoniji

bih republika srpska elektrane stanari 2050 ugalj aleksandar milic

Milić: Plan je da termoelektrana Stanari radi do 2050.

15. mart 2021. - Aleksandar Milić, direktor Elektrane Stanari, izjavio je da viškove struje koje su nekada izvozili sada prodaju na domaćem tržištu

U probnom radu najveci solarni park Hrvatskoj u sklopu hibridne elektrane Korlat

U probnom radu najveći solarni park u Hrvatskoj, u sklopu hibridne elektrane Korlat

15. mart 2021. - HEP grupa je kod dalmatinskog mesta Korlat izgradila najveći solarni park u Hrvatskoj, u sklopu jedine hibridne elektrane sa vetroparkom

hrvatska solar sos djecje selo Lekenik zez

Prvo solarno SOS Dečje selo u Hrvatskoj na putu ka energetskoj nezavisnosti

15. mart 2021. - SOS Dječje selo Lekenik, koje se nalazi između Zagreba i Siska, dobilo je solarnu elektranu snage 100 kilovata