OIE

GEN-I u Ajdovščini zasnovao svoju prvu solarnu zajednicu građana

GEN I u Ajdovscini prvu solarnu zajednicu gradana gradjana

Foto: Opština Ajdovščina

Objavljeno

11.03.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.03.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U saradnji sa Opštinom Ajdovščina, GEN-I je instalirao krovna fotonaponska postrojenja na pet javnih objekata. Ona će snabdevati solarnu zajednicu od 180 domaćinstava.

Lokalne samouprave, javne institucije i ustanove i domaćinstva, i to pogotovo ona siromašnija, nezaobilazan su faktor energetske tranzicije ka čistijim izvorima. Solarne elektrane su najjednostavnije i najjeftinije rešenje. Slovenačka državna kompanija GEN-I je tu videla svoju priliku. Omogućila je domaćinstvima koja ne mogu da instaliraju vlastite fotonaponske panele da se samosnabdevaju električnom energijom iz solara. U Ajdovščini na zapadu zemlje je u saradnji s opštinom postavila male solarne elektrane na krovove pet javnih zgrada.

Zbirna snaga iznosi 686 kilovata, a godišnja proizvodnja je procenjena na 873 megavat-sata. Taj sistem će snabdevati 180 domaćinstava, kažu u GEN-I-ju i lokalnim vlastima. Firma je deo grupacije GEN, a svojevremeno ju je vodio premijer Robert Golob.

Po modelu solara za zajednice, svaki član zakupljuje deo postrojenja i tako mu je račun za struju niži. GEN-I se uglavnom bavi snabdevanjem gasom i električnom energijom i trguje njima. Kompanija je istakla da od 2021. isporučuje isključivo struju pri čijoj proizvodnji nema emisija ugljenika.

Korisnici će biti priključeni u narednih nekoliko nedelja i postati prva prava solarna zajednica u Sloveniji, stoji u objavi.

GEN I community PV Slovenia Ajdovscina

Investicija proizašla iz pilot-projekta u Ajdovščini

GEN-I i Opština Ajdovščina su prvo sproveli pilot-projekat u Budanju. U tom ajdovskom selu je 2020. na osnovnoj školi postavljen prvi krovni fotonaponski pogon za zajednicu. Iz njega se snabdeva sedam kuća.

Najveći od pet novih solarnih sistema u Ajdovščini ima 266,6 kilovata, a nalazi se na krovu sportskog centra. Ostali su na osnovnoj školi, obdaništu, stadionu i domu zdravlja. Procenjeni radni vek ovih postrojenja procenjuje se na 30 godina.

Ulaskom u solarnu zajednicu, građani plaćaju manje za struju, izbegnu investicione troškove, rad na dobijanju dozvola i građevinske radove kao i održavanje i osiguranje

Tadej Beočanin, župan odnosno predsednik opštine, izrazio je zadovoljstvo odzivom. „Građani su pridruživanjem zajednici sebi obezbedili održivu energiju po nižoj ceni od tržišne i istovremeno izbegli investicione troškove, rad na dobijanju dozvola i građevinske radove kao i održavanje i osiguranje“, naveo je i dodao da lokalno stanovništvo, koje ima prioritet, još ima priliku da se prijavi.

Slovenija je pre dve godine dozvolila domaćinstvima da se povezuju na sisteme za samosnabdevanje električnom energijom koji se nalaze van njihove niskonaponske, lokalne mreže.

Domaćinstva se solarnoj zajednici priključuju bez ikakvog plaćanja unapred

Predsednik Upravnog odbora GEN-I-ja Maks Helbl naglasio je značaj solarnih zajednica u vremenu izazova.

„Tržište energije poslednjih godina potresaju brojne promene, kako cenovne tako i regulatorne. Sunčane elektrane mogu znatno da doprinesu predvidljivijem upravljanju troškovima, a sa solarnim zajednicama će njihove prednosti moći da iskoriste i oni koji usled prostornoplanskih ili finansijskih razloga ne mogu da izgrade vlastite solarne elektrane. Takvi pojedinci mogu da iskoriste energiju sunca proizvedenu na krovu negde drugde. Važno je to što za ulazak u zajednicu ove vrste članovima ne treba nikakvo finansijsko ulaganje. Potrebna je samo njihova saglasnost“, poručio je generalni direktor.

GEN-I je saopštio da namerava da zasniva velike virtuelne zajednice kojima bi mogao da se priključi bilo ko iz bilo kog dela zemlje. Međutim, istakao je, za to još nisu prevaziđene prepreke oko prostornog planiranja i drugih propisa.

Jedna zajednica za obnovljive izvore energije u Hrastniku je u januaru završila postavljanje prvog takvog fotonaponskog sistema u Sloveniji za samosnabdevanje.

U regionu kojeg pokriva Balkan Green Energy News, najjače mesto u segmentu prozjumera ima Rumunija. Takođe se ističe u razvoju opštinskih, gradskih i okružnih projekata solarnih elektrana i zaostaje još jedino za Turskom. Energetske zajednice su najbrojnije u Grčkoj.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Drugi grcki LNG terminal pocinje s radom 1 oktobra

Drugi grčki LNG terminal počinje s radom 1. oktobra

11. mart 2024. - Nakon polugodišnjeg kašnjenja, LNG terminal Alexandroupolis u Grčkoj je spreman da 1. oktobra bude pušten u rad

ephzhb solar hodovo javna nabavka

EPHZHB traži izvođača za gradnju prve faze solarne elektrane u Hodovu

11. mart 2024. - Lokacija na kojoj će biti izgrađena solarna elektrana u vlasništvu najmanje od tri državne elektroprivrede u BiH je poslovna zona Hodovo

Kod Livna izgradnja vetroparka Siroka draga 125 4 MW

Kod Livna počinje izgradnja vetroparka Široka draga od 125,4 MW

11. mart 2024. - Imres Smart Greenergy je potpisao ugovor sa izvođačem za svoj projekat vetroelektrane Široka draga u Hercegovini

crna gora gasovod lng terminal sahmanovic

Šahmanović: Gasovod IAP i LNG terminal su strateški projekti za Crnu Goru

11. mart 2024. - Izgradnja terminala za tečni prirodni gas i Jadransko-jonskog gasovoda su strateški projekti, poručio je ministar Admir Šahmanović