
Foto: Santasa99 / https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je raspisala tender za izradu studije iskorišćenja hidroenergetskog potencijala reke Pive nizvodno od Hidroelektrane Piva, radi mogućnosti izgradnje hidroelektrane Kruševo.
EPCG je raspisala tender za izradu studije iskorišćenja hidroenergetskog potencijala rijeke Pive nizvodno od HE Piva sa izradom softverske platforme za podršku o izboru optimalne varijante za izgradnju hidroelektrane Kruševo.
Namera ove državne kompanije je da izradom predmetne studije aktuelizuje projekat izgradnje HE Kruševo od pre četiri decenije. Kako se navodi u projektnom zadatku, reka Piva je jedan od najvažnijih tokova u Crnoj Gori i samo je delimično iskorišćena u hidroenergetskom smislu.
Deonica nizvodno od HE Piva do spajanja Pive sa Tarom, gde počinje Drina, duga je 10 kilometara, od kojih je 6,5 kilometara na teritoriji Crne Gore, a ostatak čini granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine odnosno Republike Srpske.
Studija bi trebalo da obradi varijantu brane i pribranske hidroelektrane na oko 1,6 kilometara uzvodno od ušća Pive i Tare, kako je identifikovano u Strategiji razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine. Za tu opciju je već pre četiri decenije izrađena jedna studija. Druga varijanta bi bila za branu i pribransku hidroelektranu na delu reke koji je isključivo na teritoriji Crne Gore.
Ponude se mogu dostaviti do 1. septembra. Vrednost javne nabavke je 220 hiljada evra bez poreza na dodatu vrednost.
Hidroenergetski projekti na reci Pivi
Tokom sedamdesetih godina prošlog veka na reci Pivi je izgrađena jedna od najvećih lučnih brana na svetu, Mratinje, koja se nalazi u središnjem delu toka, sa akumulacijom od 800 miliona kubnih metara. Na uzvodnom delu vodotoka Pive je planirana izgradnja HE Komarnica, zbog koje su domaće ekološke organizacije podnele žalbu Sekretarijatu Bernske konvencije radi zaštite biodiverziteta. EPCG je saopštio da je potrebno postići međudržavni sporazum o izgradnji ove hidroelektrane.
EPCG će ispitati hidroenergetski potencijal donjeg dela toka reke Pive nizvodno od HE Piva do spajanja sa Tarom
Takođe, u BiH, nizvodno od postojeće HE Piva, na Drini je počela izgradnja HE Buk Bijela. Crna Gora je 2004. usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare, navode u EPCG-u, uz napomenu da to značajno utiče na mogućnost realizacije.
Treba pomenuti i da su domaće ekološke organizacije prošle godine podnele žalbu Sekretarijatu za implementaciju Espoo konvencije jer je BiH izbegla procenu prekograničnog uticaja koju bi brana za planiranu hidroelektranu Buk Bijela imala na životnu sredinu u Crnoj Gori.







Dobra akcija planiranja, i šteta što se dugo čekalo još od 1976 godine.
Inače ja sam naš.inženjer i proveo sam na tom terenu celih 6 godina radeći u okviru g.p. HIDROTEHNIKA na izgradnji h.e.PIVA.
Mi smo instalisanu procesnu opremu ogromnih kapaciteta. Ja lično vodio dva postrojenje od kojih i za proizvodnju drobljenog kamena (seperaciju „Babitles“ kapaciteta 500 tona/sat sa 12 komada „buradi“ od po1.000 m3). Još tada ukazivao sam značaj da ovo postrojenje nakon završetka brane h.e.PIVA; ne bude demontirano (400 to) i prodato u otpad, već da ostane u celini za potrebe buduće gradnje puteva, tunela, novog mosta u Šćepan Polju, davanja frakcija za Buku Bijelu, za izgradnju manjih hidro elektrana kako na Pivi ispred Šćepan Polja ( kod kuće MUMIN / to bi trebalo da je G.Kruševo), pa onda za akumulaciju dela Mratinje (koje je imalo značajan potok leti a zimi reku). Ne treba zaboraviti da je ovo postrojenje dalo frakcije kamena za asvalt puta od Nikšića preko Plužina pa do brane PiVA.
Viziju za ovo u susretu i razgovoru imao je i tadašnji direktor pok. Risto Ašaninom, koji nas je vodio 6 i više godina sve do smene pred svečano otvaranje brane (p.pred. ĐEMAIL BJEDIČ) kada je bio smenjen a na njegovo mesto imenovan po političkoj osnovi Mirko Bajagić.
Dakle zadnji direktor izdaje nalog da se seperaciju ukloni od strane vlasnika (Hidrotehnike) što je i učinjeno i sve otišlo u otpad i time učinjena glupost i velika šteta po razvoj tog dela Crne Gore.