Životna sredina

Srbija će biti blokirana ukoliko prođu zakoni o eksproprijaciji, referendumu

Srbija blokirana zakoni eksproprijaciji referendumu

Foto: @luxymus, Kreni-promeni / Facebook

Objavljeno

25.11.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

25.11.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Više hiljada ljudi je demonstriralo u Beogradu protiv spornih izmena Zakona o eksproprijaciji i Predloga zakona o referendumu i narodnoj inicijativi. Poručeno je da će, ukoliko ih Narodna skupština usvoji, prvi korak biti da se na sat vremena blokiraju auto-putevi.

Zaštitnici i zaštitnice životne sredine iz desetina organizacija širom Srbije, predstavnici opozicionih političkih stranaka i inicijativa i zabrinuti građani odazvali su se na poziv Saveza ekoloških organizacija Srbije (SEOS) i kampanje Kreni-promeni.

Hiljade ljudi se okupilo kod zgrade Predsedništva Srbije i prošetalo se centralnim gradskim ulicama protiv predloga zakonskih rešenja koja bi mogla da olakšaju eksploataciju litijuma, naruše vlasnička prava i uguše uticaj građana na politiku zemlje.

To je bio četvrti protest u samo šest dana protiv uništavanja životne sredine, a u nedelju, 28. novembra, održaće se treći protest za bezopasan vazduh u organizaciji Eko straže. Primetno je ukrupnjavanje scene i da su velike i male organizacije počele više da sarađuju u toj oblasti i da ona postaje jedna od najvažnijih tema u društvu.

Demonstranti zahtevaju povlačenje izmena Zakona o eksproprijaciji i Predloga zakona o referendumu i narodnoj inicijativi iz skupštinske procedure. Ekološke organizacije i stručnjaci optužuju vlast da ide na ruku Rio Tintu i drugim kompanijama koje tragaju za litijumom, kao i da želi da dobije mogućnost da lako otkupljuje privatnu imovinu kada god oceni da je to u javnom interesu.

Savo Manojlović iz Kreni-promeni i Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti poručio je da će auto-putevi biti blokirani na sat vremena ukoliko zakoni budu usvojeni, a zatim cela Srbija.

Aktivistkinje i aktivisti iz sela u čijim atarima se istražuju podzemne naslage litijuma rekli su okupljenima da neće dozvoliti otvaranje rudnika i da odbijaju da prodaju svoje kuće, šume, voćnjake i oranice. Učestvovali su Levčani, stanovnici Jadra, Dobrinja kod Požege i valjevskog kraja.

Kolona je išla do Trga Republike, zatim do zgrade Radio-televizije Srbije, gde je ponovo pušten spot protiv Rio Tinta kojeg javni servis odbija da emituje, a šetnja se završila ispred Vlade Srbije.

„Kroz ekološke pokrete i proteste narod vraća politiku u svoje ruke. Borba za očuvanje zdrave životne sredine je nacionalna politika najvišeg prioriteta“, kazala je za Novi magazin Bojana Novaković, koordinatorka kampanje Marš sa Drine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

vlada republike srbije, zakoni iz oblasti zastite zivotne sredine

Vlada Srbije usvojila dva predloga zakona o proceni uticaja na životnu sredinu

25. novembar 2021. - Na sednici Vlade usvojena su tri predloga zakona iz oblasti životne sredine koji će doprineti usaglašavanju sa direktivama EU

makron seos pismo litijum

SEOS tražio pomoć od Makrona, Jelisejska palata odgovorila da o litijumu odlučuje Srbija

25. novembar 2021. - Savez ekoloških organizacija Srbije uputio je pismo Emanuelu Makronu u kom traži njegovu podršku u borbi protiv rudnika litijuma Rio Tinta

eu rudarski otpad direktiva litijum kriticne sirovine litijum

T&E: Ekološka pravila EU zastarela za ekspanziju rudnika kritičnih sirovina u Evropi

25. novembar 2021. - Evropski ekološki standardi navode se kao jedna od glavnih garancija da kopanje kritičnih sirovina, kao što je litijum, neće ugroziti životnu sredinu i ljude

vrucina smrtni slucajevi evropa studija

Ekstremne vrućine će uvećati broj smrtnih slučajeva za još 55.000, južna Evropa na udaru

25. novembar 2021. - Između 1991. i 2020. bilo je oko 364.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih hladnoćom i 44.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom godišnje