OIE

Tramp vraća fosilna goriva u prvi plan: Bušimo, bejbi, bušimo

Foto: C-SPAN

Objavljeno

20.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp je u svom inauguracionom govoru obećao da će sniziti cene energenata, s naglaskom na povećanje proizvodnje nafte i gasa. Naglasio je da će njegova administracija „okončati zeleni nju dil“ i „obavezu za električna vozila“ odnosno omogućiti Amerikancima da kupe automobile bilo koje vrste.

Svaka država će zavideti SAD, koje „više neće dozvoliti da ih iskorišćavaju“, izjavio je na svojoj inauguraciji predsednik Donald Tramp. „Ja ću se, jednostavno, pobrinuti da Amerika bude iznad svega“, podvukao je, ponovivši tako jedno od gesla iz predizborne kampanje za svoj prethodni mandat.

Predsednik je otkrio da će odmah uredbama „okončati zeleni nju dil“. Po svoj prilici pod time podrazumeva Zakon o obaranju inflacije – IRA. To je paket ogromnih podsticaja prethodne administracije investicijama u dekarbonizaciju.

Nema više favorizovanja električnih automobila

Tramp je još najavio da će „poništiti obavezu za električna vozila“. Naime, očekuje se da će ukinuti i olabaviti propise koji treba da stupe na snagu 2027. i obavežu automobilsku industriju da prepolove emisije četvorotočkaša lake i srednje kategorije. „Drugim rečima, moći ćete da kupite auto kakav vi odaberete“, dodao je predsednik.

Bela kuća bi takođe mogla da sreže poreske olakšice za električna vozila.

Tramp fosilna goriva prvi plan Busi bejbi busi
Foto: C-SPAN

Proizvodnja nafte, gasa je osnova energetske politike

Jedan od stubova nadolazeće energetske politike je povećavanje proizvodnje nafte i gasa. „Inflacionu krizu su izazvale ogromna i prekomerna potrošnja i uspon cena energenata i zato ću danas proglasiti vanredno stanje u energetici na nacionalnom nivou. Mi ćemo da bušimo, bejbi, bušimo“, poručio je Tramp.

Vanredno stanje na saveznom nivou bi omogućilo ukidanje propisa vezanih za proizvodnju fosilnih goriva. Tu su posebno bitni Aljaska, nalazišta pod morem i projekti naftovoda i gasovoda. Trampova kampanja je bila oslonjena i na podsticaje za otvaranje radnih mesta u tom sektoru.

„Amerika će ponovo biti nacija prerađivačke industrije, a mi imamo što nema nijedna druga država koja proizvodi: najveću količinu nafte i gasa među svim zemljama na Zemlji. I to ćemo da koristimo. Dajte da to koristim. Oborićemo cene, ponovo napuniti svoje strateške rezerve, sve do vrha, i izvoziti američke energente svuda po svetu. Bićemo ponovo bogata nacija, a tome će da doprinese ovo tečno zlato pod našim nogama“, izjavio je.

Tramp će najverovatnije ponovo povući svoju zemlju iz Pariskog sporazuma.

U svom obraćanju uopšte nije pomenuo klimatske promene kao ni svoje namere za ugljarski sektor.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Evropa dogovorila 100 gigavata zajedničkih projekata vetroparkova na Severnim morima

Evropa dogovorila 100 gigavata zajedničkih projekata vetroparkova na Severnim morima

20. januar 2025. - Zvaničnici i zvaničnice devet zemalja okupili su se danas u Hamburgu da daju podstrek za vetroelektrane na vodi na Severnim morima

rekordni uvoz struje bih

Uvoz struje u BiH 2025. dupliran na rekordnih 321,6 miliona evra

20. januar 2025. - Uvoz struje u BiH je udvostručen u odnosu na 2024. uglavnom zbog nedostatka uglja i remonta termoelektrana

crna gora epcg vigoris mhe otilovici dragas visnjic

EPCG potpisao ugovor za gradnju MHE Otilovići

20. januar 2025. - Ugovor je zaključen nakon sprovedenog otvorenog postupka javne nabavke, a planirana godišnju proizvodnja je oko 11 GW

Nova biogasna elektrana deponiji Mozura trziste elektricne energije

Nova biogasna elektrana na deponiji Možura stupa na tržište električne energije

20. januar 2025. - Prva elektrana na deponijski biogas na Zapadnom Balkanu u probnom je radu, a nalazi se na deponiji Možura u Crnoj Gori