OIE

Tramp vraća fosilna goriva u prvi plan: Bušimo, bejbi, bušimo

Foto: C-SPAN

Objavljeno

20.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp je u svom inauguracionom govoru obećao da će sniziti cene energenata, s naglaskom na povećanje proizvodnje nafte i gasa. Naglasio je da će njegova administracija „okončati zeleni nju dil“ i „obavezu za električna vozila“ odnosno omogućiti Amerikancima da kupe automobile bilo koje vrste.

Svaka država će zavideti SAD, koje „više neće dozvoliti da ih iskorišćavaju“, izjavio je na svojoj inauguraciji predsednik Donald Tramp. „Ja ću se, jednostavno, pobrinuti da Amerika bude iznad svega“, podvukao je, ponovivši tako jedno od gesla iz predizborne kampanje za svoj prethodni mandat.

Predsednik je otkrio da će odmah uredbama „okončati zeleni nju dil“. Po svoj prilici pod time podrazumeva Zakon o obaranju inflacije – IRA. To je paket ogromnih podsticaja prethodne administracije investicijama u dekarbonizaciju.

Nema više favorizovanja električnih automobila

Tramp je još najavio da će „poništiti obavezu za električna vozila“. Naime, očekuje se da će ukinuti i olabaviti propise koji treba da stupe na snagu 2027. i obavežu automobilsku industriju da prepolove emisije četvorotočkaša lake i srednje kategorije. „Drugim rečima, moći ćete da kupite auto kakav vi odaberete“, dodao je predsednik.

Bela kuća bi takođe mogla da sreže poreske olakšice za električna vozila.

Tramp fosilna goriva prvi plan Busi bejbi busi
Foto: C-SPAN

Proizvodnja nafte, gasa je osnova energetske politike

Jedan od stubova nadolazeće energetske politike je povećavanje proizvodnje nafte i gasa. „Inflacionu krizu su izazvale ogromna i prekomerna potrošnja i uspon cena energenata i zato ću danas proglasiti vanredno stanje u energetici na nacionalnom nivou. Mi ćemo da bušimo, bejbi, bušimo“, poručio je Tramp.

Vanredno stanje na saveznom nivou bi omogućilo ukidanje propisa vezanih za proizvodnju fosilnih goriva. Tu su posebno bitni Aljaska, nalazišta pod morem i projekti naftovoda i gasovoda. Trampova kampanja je bila oslonjena i na podsticaje za otvaranje radnih mesta u tom sektoru.

„Amerika će ponovo biti nacija prerađivačke industrije, a mi imamo što nema nijedna druga država koja proizvodi: najveću količinu nafte i gasa među svim zemljama na Zemlji. I to ćemo da koristimo. Dajte da to koristim. Oborićemo cene, ponovo napuniti svoje strateške rezerve, sve do vrha, i izvoziti američke energente svuda po svetu. Bićemo ponovo bogata nacija, a tome će da doprinese ovo tečno zlato pod našim nogama“, izjavio je.

Tramp će najverovatnije ponovo povući svoju zemlju iz Pariskog sporazuma.

U svom obraćanju uopšte nije pomenuo klimatske promene kao ni svoje namere za ugljarski sektor.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

crna gora masdar sahmanovic adzovic vila gorica

Nova runda razgovora Crne Gore i Masdara o strateškom partnerstvu

20. januar 2025. - Ministri Admir Šahmanović i Majda Adžović sastali su se sa izvršnim direktorom kompanije Masdar Mohamedom Jamelom al Ramahijem

bih ers hrgud vetroelektrana procena uticaja

ERS ponovo pokreće projekat vetroelektrane Hrgud

20. januar 2025. - Nemačka vlada je u avgustu 2023. godine odlučila da okonča četiri infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj

svet solar baterije troskovi skladištenje energije cena investicije lcos

Solarna energija se sada može koristiti tokom celog dana po niskoj ceni

20. januar 2025. - Procena troškova skladištenja električne energije, koju je pripremio Ember, zasniva se na nedavnim aukcijama u Italiji, Saudijskoj Arabiji i Indiji i na razgovorima sa stručnjacima

corbii mari nofar solar rumunija

Nofar Energy počeo gradnju najvećeg solarnog parka u Rumuniji

20. januar 2025. - Izraelski Nofar Energy je počeo izgradnju solarnog parka Corbii Mari, od 282 MW, koji bi trebalo da bude priključen na mrežu sledeće godine