Foto: Freepik
Budući da vlasti na Zapadnom Balkanu uporno ne primenjuju zakon, zastarele termoelektrane na ugalj su 2024. u vazduh ispustile šest puta više sumpor-dioksida (SO2) nego što je dozvoljeno, piše u novom izveštaju Usaglasi se ili zatvori. Emisije PM čestica (mikroskopske prašine) i azotnih oksida (NOx) su u zbiru ponovo premašile gornju zakonsku granicu.
Količine sve tri zagađujuće materije iz termoelektrana su zapravo bile najniže barem od 2018. godine, ali su i najviši dozvoljeni nivoi u međuvremenu sniženi. Pritom su postrojenja u Srbiji ispustila trećinu manje SO2 nego 2023, zahvaljujući sistemima za odsumporavanje. Količinski gledano, taj pad je bio veći od ukupnog smanjenja emisija sumpor-dioksida u regionu.
U sedmoj godini nakon što su, u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, na snagu stupili propisi kojima se ograničava zagađivanje vazduha, ukupne emisije SO2 iz termoelektrana na ugalj pokrivenih nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP-ovima) Bosne i Hercegovine, Kosova*, Severne Makedonije i Srbije bile su šest puta više nego što je dozvoljeno, objavila je organizacija Bankwatch u svom godišnjem izveštaju Usaglasi se ili zatvori (Comply or Close).
Kada se gleda ceo taj region, emisije SO2 su 2024. smanjene 12,1 odsto na 518.248 tona, ali to je samo 14,5 procenata ispod nivoa iz 2018. godine. Limiti su prošle godine postroženi, kao i za PM čestice i NOx, pa su rezultati tako ispali uglavnom gori.
BiH postala najveći zagađivač sumpor-dioksidom na Zapadnom Balkanu
Termoelektrane iz bosanskohercegovačkog NERP-a su 2024. prvi put ispustile najviše SO2 – ukupno 212.840 tona. To je 17,1 odsto više nego prethodne godine i zapanjujućih 11,3 puta više od dozvoljenog. Inače, postrojenje Stanari, izgrađeno 2016, ne spada u ovu grupu. Ta termoelektrana od početka radi u skladu sa Direktivom o velikim ložištima (LCPD) Evropske unije.
Srbija je pala na drugo mesto, sa 205.925 tona u okviru NERP-a ili 4,6 puta više od zakonskog limita. Ukupna količina emisija SO2 je smanjena 30,1 odsto i bila najniža barem od 2018. godine. Godišnje umanjenje u Srbiji je bilo veće nego u celokupnom regionu. Inače, i ta zemlja ima novu termoelektranu na ugalj – Kostolac B3.
Termoelektrana Kostolac B ima sistem za odsumporavanje, ali su joj emisije SO2 prošle godine bile 2,3 puta veće od dozvoljenih
Do (nedovoljnog) pada emisija SO2 u Srbiji u okviru NERP-ovog mehanizma je došlo zahvaljujući pogonima za odsumporavanje. Treba pomenuti i da su neka od zabeleženih poboljšanja u regionu, kada je reč o zagađivanju vazduha, rezultat smanjenja proizvodnje električne energije.
Kostolac B je 2024. konačno počeo da smanjuje emisije upotrebom svog sistema za odsumporavanje, ali je količina ipak bila 2,3 puta veća od dozvoljene.
U aprilu 2024. je pušten u rad pogon za odsumporavanje u Termoelektrani Nikola Tesla A, na blokovima A3-A6. To je bilo 13 godina nakon što je ugovoreno finansiranje, a koštao je 215 miliona evra. No, navedena četiri bloka su 2024. u vazduh ispustila preko dva puta više nego što je dozvoljeno. Treći sistem za odsumporavanje, u TENT-u B, bio je na kraju godine 91 odsto završen.
Ugljevik odgovoran za više od jedne petine emisija SO2 u regionu, jer se pogon za odsumporavanje ne koristi
Već peti put od 2018, najveći pojedinačni zagađivač sumpor-dioksidom na Zapadnom Balkanu bio je Ugljevik u BiH. Emisije su porasle na 112.943 tone. U tom postrojenju je još 2020. završen sistem za odsumporavanje, ali operator ga ne koristi jer ga to, kako je ranije obrazložio, ekonomski opterećuje.
Jedini važan događaj 2024. što se tiče mogućeg ograničavanja emisija zagađujućih materija bilo je potpisivanje ugovora o izgradnji pogona za odsumporavanje za blokove Kakanj 6 i 7, navedeno je u dokumentu. Predviđena je investicija od skoro 63 miliona evra. Međutim, autori novog izveštaja ukazali su na sporost u rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja u Crnoj Gori, za koju je takođe zadužen konzorcijum kineskog Dongfanga.
Pet blokova na ugalj mimo zakona još uvek u pogonu
U Pljevljima je jedina termoelektrana na ugalj u Crnoj Gori. To postrojenje nije obuhvaćeno NERP-om, nego je bilo u takozvanom opt-aut mehanizmu. Po tom okviru, koji je omogućio izuzeće od propisa o emisijama, trebalo je da se zatvore najmanje i najstarije termoelektrane, ali su rokovi probijeni.
Prvo su 2020. Pljevlja prekoračila broj dozvoljenih sati, pa od tada rade mimo zakona, a 2022. se isto dogodilo sa i dalje aktivnim postrojenjima Tuzla 4 i Kakanj 5 u BiH i Morava u Srbiji. Kolubara A u Srbiji, peta u toj grupi, trebalo je da bude zatvorena na kraju 2023. godine.
Sekretarijat Energetske zajednice je protiv navedene tri države pokrenuo nekoliko prekršajnih postupaka, ali nijedna nije reagovala kaznama zbog ovih termoelektrana. Osim toga, nemaju jasne, ažurne i realne planove za usaglašavanje s propisima niti za zatvaranje.
Crna Gora, Srbija i BiH nemaju jasne planove za termoelektrane na ugalj koje su nastavile rad nakon što im je istekao dozvoljeni broj sati
„Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) EU će za šest meseci konačno ograničiti izvoz ugljenično intenzivne električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana, time što će biti uvedene takse na uvoz u EU. To će učiniti njihove sve starija, neefikasna postrojenja na ugalj još manje isplativijim. Ali vlasti i elektroprivrede na Balkanu se čine kao da toga nisu svesne i kao da na raspolaganju imaju sve vreme ovog sveta. Hitno su potrebni jasni, izvodljivi planovi“, izjavio je koordinator za energetiku za Balkan u Bankwatchu Davor Pehčevski.
Šest postrojenja emitovalo po preko deset puta više sumpor-dioksida od zakonskog limita
Šest blokova na ugalj u regionu je svoje gornje limite za SO2 premašilo više nego desetostruko: Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7 u BiH, Kostolac A2 u Srbiji i Bitola B1 i B2 u Severnoj Makedoniji.
Emisije SO2 u Pljevljima su pale 11,1 odsto na 39.140 tona, što je bio najniži nivo barem od 2018. godine. Ta termoelektrana je ispustila 793 tone mikroskopske prašine, što je bilo najviše do sada u praćenom periodu osim 2023, kada je dostignut rekord, 1.130 tona. Emisije NOx su pale 7,5 odsto na 3.682 tone. Nivo ove materije je samo jedne godine od proteklih sedam bio niži od toga.
Gacko prvo na listi po emisijama PM čestica
Termoelektrane na ugalj iz NERP-ova u regionu su emitovale 1,9 puta više mikroskopske prašine nego što je dozvoljeno. Količina je prošle godine blago smanjena, ali je i dalje blizu nivoa iz 2018. godine.
Najveći zagađivač je bilo Gacko u BiH. To postrojenje je u vazduh ispustilo 3.339 tona PM čestica, 13,7 puta više nego što joj je dozvoljeno. Nakon lokalnih protesta, na jesen 2023. su najavljene mere za smanjenje, ali su emisije ove zagađujuće materije prošle godine povećane, pokazuju novi podaci. Ukupna količina prašine u BiH je smanjena treći put zaredom i iznosila 4.146 tona. Emisije te vrste su bile najveće 2021. godine, 6.040 tona.
Srbija je jedina zemlja u regionu čije su emisije PM čestica u skladu s propisima
Ukupna količina azotnih oksida u regionu je bila 1,4 puta veća od dozvoljene, nakon što je 2023. limit premašen 1,3 puta. BiH, Kosovo* i Srbija i dalje imaju emisije NOx iznad granice, a najveći emiter je TENT B – 12.418 tona.
Kosovo je u relativnom smislu zabeležilo najveće prekoračenje, 3,1 put iznad limita. Nedavno su počeli radovi na rekonstrukciji i modernizaciji jednog od dva bloka u termoelektrani Kosovo B.
Severna Makedonija je jedina zemlja u kojoj je ispoštovan propis o azotnim oksidima. Srbija jedina ima emisije PM čestica ispod gornje dozvoljene granice.
„Proširenje EU je ponovo na agendi, ali surova realnost je da vlasti na Zapadnom Balkanu ne pokazuju nikakvu zainteresovanost za zdravlje ljudi, niti za životnu sredinu. Umesto da odlučno reaguje na ova hronična prekoračenja, Evropska komisija je nedavno dala strateški prioritet rudniku litijuma Jadar u Srbiji nagradivši režim za to što ne uspostavlja vladavinu zakona. To treba da se promeni, i to brzo“, poručila je Pipa Galop, koja je u organizaciji Bankwatch zadužena za evropske energetske zakone i propise.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.