OIE

Temišvar se priključuje solarnom talasu u Rumuniji sopstvenim fotonaponskim parkom

Grad Temisvar se prikljucuje solarnom talasu Rumunije sa sopstvenim projektom

Photo: Dan V on Unsplash

Objavljeno

21.12.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

21.12.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Četvrti po veličini grad u Rumuniji planira instalaciju fotonaponskog parka snage 5,6 megavata. Lokalne vlasti u Temišvaru objavile su da će ta solarna elektrana pokriti skoro dve trećine potrošnje javne rasvete.

Rumunija doživljava solarni bum u okviru svoje energetske tranzicije. Evropsko finansiranje i grantovi i reforma pravnog okvira podstakli su investicije počev od domaćinstava-prozjumera do postrojenja velikih razmera. Lokalne vlasti, čak i okružne, takođe doprinose brzini rasta tog sektora. Neke su se čak orijentisale na geotermalnu energiju.

Temišvar, glavni grad okruga Timiš i najveći grad na zapadu zemlje, pridružio se rastućoj grupi lokalnih samouprava koje razvijaju projekte solarnih elektrana za sopstvene potrebe. Planirano fotonaponsko postrojenje snage 5,6 megavata deo je gradske strategije za prelazak na obnovljive izvore energije i smanjenje zagađenja.

Lokacija je blizu industrijske zone Frajdorf. Procenjena godišnja proizvodnja iznosi 7,8 gigavat-sati.

„Naš cilj je da pokrijemo približno dve trećine potrošnje električne energije javne rasvete pomoću ovog fotonaponskog parka. Počeli smo tranziciju ka zelenijem gradu u energetskom smislu, a realizacija ovog parka važan je korak na tom putu“, izjavio je gradonačelnik Dominik Fric.

Gradske vlasti su saopštile da će koristiti evropska sredstva za razvoj svog solarnog projekta

Lokalna vlast u četvrtom po veličini gradu u Rumuniji dodala je da će se njena solarna elektrana sastojati od monokristalnih panela, uz obrazloženje da su oni posebno efikasni po hladnom i oblačnom vremenu. Gradsko veće je dodalo da će za projekat iskoristiti raspoloživa sredstva Evropske unije za električni javni prevoz, energetsku efikasnost institucija i modernizaciju toplovodne mreže.

Vrednost investicije se procenjuje na 6,5 miliona evra uključujući porez na dodatu vrednost. Solarna elektrana treba da bude izgrađena u roku od 12 meseci nakon izdavanja konačne dozvole.

Što se tiče Zapadnog Balkana, ovakvi poduhvati su još retki. Jedino se istakao Mostar, čijem je javnom komunalnom preduzeću u avgustu odobrena koncesija za solarni park od čak 50 megavata. Tako je na putu da postane prva lokalna samouprava u regionu sa vlastitom velikom elektranom na obnovljive izvore.

Kanton Sarajevo je najavio da će osnovati javno preduzeće za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. U Severnoj Makedoniji ima više sličnih lokalnih inicijativa.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

energetska zajednica letnja skola kotor crna gora

Deveta Letnja škola Energetske zajednice okupila 40 učesnika iz 28 zemalja

21. decembar 2023. - Četrdeset mladih stručnjaka i istraživača iz 28 zemalja okupilo se 19. jula na Fakultetu za pomorske studije u Kotoru, u Crnoj Gori

Slovenija subvencija daljinsko grejanje hladenje hladjenje

Slovenija pokrenula program subvencija za daljinsko grejanje, hlađenje

21. decembar 2023. - U Sloveniji je u toku javni poziv za subvencije za sisteme za daljinsko grejanje i hlađenje na obnovljive izvore energije

hrvatska vireas agencija sjever AI energetika vestacka inteligencija

Stigao je VIREAS – virtuelni energetski pomoćnik zasnovan na veštačkoj inteligenciji

21. decembar 2023. - Aplikacija VIREAS je interaktivna platforma koja omogućava korisnicima da razgovaraju sa AI asistentom o energetici

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

21. decembar 2023. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II