Životna sredina

Srbija uvela ekonaknadu – firme plaćaju do dva miliona dinara godišnje

Foto: Lucia Grzeskiewicz, Pixabay

Objavljeno

12.12.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

12.12.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada Srbije je usvojila uredbu koja pravna lica i preduzetnike deli u tri kategorije po stepenu negativnog uticaja na životnu sredinu i uvela skalu za oporezivanje. Firme su u četiri grupe po svojoj veličini. Osobe koje plaćaju porez na imovinu su takođe ubačene u sistem ekonaknada, na dno lestvice, sa 1.200 dinara po kalendarskoj godini.

Ekotaksa je ograničena na dva miliona dinara ili malo više od 17.000 evra, za najveće kompanije u sektorima kao što su rudarstvo, prirodni gas, proizvodnja i distribucija struje i prerada drveta, tekstila, mesa i plastike. Energija iz obnovljivih izvora nije posebno navedena u tabeli za ekonaknadu.

Proizvodnja energije i snabdevanje smešteni su u klasu najveće štetnosti, a kreatori fiskalne politike nisu iz te stavke izdvojili obnovljive izvore

Domaćinstva će plaćati pomenutu najnižu sumu na ime korišćenja električne energije, grejnih uređaja, hemikalija i proizvoda koji posle upotrebe ulaze u takozvane posebne tokove otpada, poput pneumatika i baterija. Takođe i za proizvodnju hrane i mnoge druge aktivnosti. Obveznici imaju popust od pedeset odsto za stambene jedinice u kojima ne žive, navedeno je u odluci.

Do uvođenja ovog sistema naknada došlo je zahvaljujući inicijativi Privredne komore Srbije (PKS). Kriterijum da su obaveze srazmerne zagađivanju uveden je prošle godine sa Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara.

Za mikro pravna lica koja najmanje zagađuju propisano je da plaćaju 5.000 dinara po kalendarskoj godini

Ukaz je zapravo usvojen u aprilu, a sada su uvedene kategorije. Mikro pravna lica čiji je negativni uticaj najmanji moraju da plaćaju 5.000 dinara po kalendarskoj godini.

Srednja celina za ekonaknadu uključuje stočarstvo, ribarstvo, preradu do trista tona voća i povrća dnevno i proizvodnju odeće i obuće. Ovde se sume kreću od 10.000 do milion dinara. Ipak, velike farme svinja i živine su u višoj kategoriji.

Inicijativa je došla iz Privredne komore Srbije

Neimenovana osoba upućena u postupak rekla je Blicu da će s uvođenjem ekonaknade Srbija dostići standarde Evropske unije i da će se ulaganja u zaštitu životne sredine podići do proseka te zajednice. Ove takse su dosad naplaćivane po kvadratnom metru ili bruto prihodu. Srbija ubire prihod u istu svrhu i od uvoznika nekih grupa proizvoda.

Uredba je za privredu stupila na snagu odmah, a za fizička lica će se primenjivati od 1. januara.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Pocela sa radom prva agrosolarna elektrana u Lombardiji

U Lombardiji puštena u rad agrosolarna elektrana od 10 megavata

12. decembar 2019. - MET Group, energetska kompanija sa sedištem u Švajcarskoj, pustila je u rad svoju prvu agrosolarnu elektranu u Italiji

crna gora eu investicije konferencija milojko spajic zeleni data centri

Spajić: Crna Gora želi da bude zemlja zelenih data centara

12. decembar 2019. - Premijer Milojko Spajić je bio jedan od govornika na glavnom panelu Investicione konferencije pod nazivom Ubrzavanje zelenog i pametnog rasta Zapadnog Balkana.

Ljiljana Velimirovic, Liderka odrzive energetike 2025

Ljiljana Velimirović je Liderka održive energetike za 2025. godinu

12. decembar 2019. - Ljiljana Velimirović, Rukovodilac projekta 1, Sektor za investicije A.D. „Elektroprivreda Srbije“, Beograd je dobitnica priznanja Liderka održive energetike za 2025. godinu

severna makedonija grant mepso afd rte prenosna mreza francuska bozinovska

MEPSO dobio pomoć Francuske za digitalizaciju prenosne mreže

12. decembar 2019. - Operator prenosnog sistema Severne Makedonije MEPSO, Francuska agencija za razvoj (AFD) i RTE International potpisali su sporazum o grantu