OIE

Srbija obezbedila finansiranje za inovativan projekat solarno-termalnog skladištenja energije

srbija solar termal novi sad toplana ugovor kredit macura

TE-TO Novi Sad (foto: EPS)

Objavljeno

30.12.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.12.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Novosadska toplana obezbedila je finansiranje projekta Solar-termal Novi Sad koji predstavlja inovativni hibridni sistem za sezonsko skladištenje energije kombinovanjem solarnih kolektora, termalnih skladišta i toplotne pumpe. Projekat će obezbediti dekarbonizaciju daljinskog sistema grejanja i uslove za balansiranje elektroenergetskog sistema.

Solar-termal Novi Sad je zajednički projekat koji razvijaju Novosadska toplana i Elektroprivreda Srbije (EPS), uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike, Grada Novog Sada i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Plan je da se izgradi veliko solarno-termalno postrojenje za skladištenje energije na oko 20 hektara u blizini Termoelektrane-toplane (TE-TO) Novi Sad, koja posluje u sastavu EPS-a.

Ugovor o kreditu, u vrednosti od 105 miliona evra, u ime Srbije potpisali su Siniša Mali, ministar finansija, a Ugovor o projektu Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, i Nenad Barac, direktor Novosadske toplane. Ugovore je u ime Evropske banke za obnovu i razvoj potpisao Mateo Kolanđeli (Matteo Colangeli), regionalni direktor EBRD-a za Zapadni Balkan.

Projekat u uključuje i naprednu tehnologiju power-to-heat

Banka je soapštila da se očekuje da će projekat biti sufinansiran investicionim grantom u iznosu do 21 milion evra, uz dodatnu bespovratnu pomoć od 3 miliona evra za realizaciju projekta, oba finansirana od strane Evropske unije (EU) i drugih donatora kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF).

Kreditom će biti finansirana izgradnja velikog solarno-termalnog postrojenja sa 38.600 kvadratnih metara solarnih kolektorskih polja, sezonskog toplotnog skladišta od 850.000 kubika, toplotne pumpe od 17 MW i električnog kotla od 60 MW, koji uključuje naprednu tehnologiju power-to-heat.

„Posle tačno pet godina intenzivnog rada na pripremi uspeli smo da obezbedimo finasiranje projekta. Ogromna, važna i značajna vest za budućnost Novog Sada“, poručio je Dušan Macura, direktor Sektora za proizvodnju i distribuciju u Novosadskoj toplani.

Novosadska toplana će smanjiti potrošnju prirodnog gasa za skoro 30 odsto

Proizvodnjom više od 118.000 MWh čiste obnovljive toplotne energije godišnje, projekat će smanjiti potrošnju prirodnog gasa JKP Novosadska toplana za približno 29 odsto i omogućiti dekarbonizaciju sektora daljinskog grejanja.

Osim toga, kako dodaju u EBRD-u, sezonsko skladištenje toplotne energije, u kombinaciji sa rešenjima power-to-heat, omogućiće skladištenje viškova električne energije iz obnovljivih izvora, povećanje kapaciteta za balansiranje mreže, podršku tržištu električne energije i smanjenje rizika ulaganja za nove vetroparkove i fotonaponske elektrane.

Projekat je deo Akcionog plana za zeleni grad (eng. Green City Action Plan – GCAP) koji je pripremio Novi Sad. 

Projekat koji je inovativan i van regiona

Reč o projektu koji je, kako je naglasio Mateo Kolanđeli, inovativan izvan Srbije i regiona.

“Rešenja za obnovljivu energiju koja će isporučiti snabdevanje Novog Sada toplotom i balansiranje elektroenergetskog sistema u zemlji, kao i obim projekta, revolucionarni su na međunarodnom nivou.

Prema rečima Siniše Malog, solarno-termalna elektrana u Novom Sadu će smanjiti emisije CO2 za 17.350 tona godišnje i omogućiće direktno povezivanje elektroenergetskog sistema EPS-a i sistema daljinskog grejanja Novog Sada.

Dubravka Đedović Handanović je naglasila da napori da se dekarbonizuje energetski sektor ne mogu biti kompletni ukoliko se u njih ne uključi i proizvodnja toplotne energije.

„Toplotna energija proizvedena na održiv način pokrivaće više od 20 odsto potreba Novog Sada za grejanjem, čime će se zameniti potrošnja više od 16 miliona kubnih metara prirodnog gasa. Projekat je jedinstven u Srbiji po tome što uključuje i električni kotao za balansiranje viškova električne energije, što će obezbediti dodatni kapacitet za balansiranje energije proizvedene u solarnim i vetroelektranama“, navela je ona.

Nenad Barac je naglasio da projekat pozicionira Novi Sad kao zeleni grad koji koristi najsavremenije tehnologije za održivo i efikasno snabdevanje toplotnom energijom.

Inače, termalno skladištenje energije i toplotne pumpe su veoma aktuelne teme u Evropi. Najveći sistem za pripremanje sanitarne tople vode uz pomoć solarne energije (solarno-termalni sistem) na Balkanu nalazi se u Pančevu, a jedan solarno-termalni projekat se priprema i na Kosovu*.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija novi zakoni energetika oie cms Marija Filipovska Jelcic

Marija Filipovska Jelčić, CMS: Šta donose novi energetski zakoni Severne Makedonije

30. decembar 2024. - Marija Filipovska Jelčić objasnila je za Balkan Green Energy News novine koje donose zakoni o energetici i obnovljivim izvorima energije

srbija suncarlito beta solar tokeni subotica solarna elektrana

SunCarlito Beta emitovao digitalne tokene za finansiranje solarne elektrane kod Subotice

30. decembar 2024. - U veoma kratkom periodu ovo je druga ponuda digitalnih tokena - inovativnog načina finansiranja - u sektoru energetike u Srbiji

svetska banka zabrana nuklearke

Svetska banka ukinula zabranu finansiranja projekata nuklearne energije

30. decembar 2024. - Svetska banka će podržati projekte za produženje radnog veka postojećih nuklearki i ubrzati uvođenje malih modularnih reaktora (SMR)

hrvatska evropska komisija cene struje privreda zagreb

Evropska komisija savetuje Zagreb: Više zelene energije i fleksibilnosti sniziće visoke cene struje za privredu

30. decembar 2024. - Cene električne energije za firme u Hrvatskoj u prvoj polovini 2024. bile su treće najviše u EU, pa je Evropska komisija predložila mere