Životna sredina

Srbija će biti blokirana ukoliko prođu zakoni o eksproprijaciji, referendumu

Srbija blokirana zakoni eksproprijaciji referendumu

Foto: @luxymus, Kreni-promeni / Facebook

Objavljeno

25.11.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

25.11.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Više hiljada ljudi je demonstriralo u Beogradu protiv spornih izmena Zakona o eksproprijaciji i Predloga zakona o referendumu i narodnoj inicijativi. Poručeno je da će, ukoliko ih Narodna skupština usvoji, prvi korak biti da se na sat vremena blokiraju auto-putevi.

Zaštitnici i zaštitnice životne sredine iz desetina organizacija širom Srbije, predstavnici opozicionih političkih stranaka i inicijativa i zabrinuti građani odazvali su se na poziv Saveza ekoloških organizacija Srbije (SEOS) i kampanje Kreni-promeni.

Hiljade ljudi se okupilo kod zgrade Predsedništva Srbije i prošetalo se centralnim gradskim ulicama protiv predloga zakonskih rešenja koja bi mogla da olakšaju eksploataciju litijuma, naruše vlasnička prava i uguše uticaj građana na politiku zemlje.

To je bio četvrti protest u samo šest dana protiv uništavanja životne sredine, a u nedelju, 28. novembra, održaće se treći protest za bezopasan vazduh u organizaciji Eko straže. Primetno je ukrupnjavanje scene i da su velike i male organizacije počele više da sarađuju u toj oblasti i da ona postaje jedna od najvažnijih tema u društvu.

Demonstranti zahtevaju povlačenje izmena Zakona o eksproprijaciji i Predloga zakona o referendumu i narodnoj inicijativi iz skupštinske procedure. Ekološke organizacije i stručnjaci optužuju vlast da ide na ruku Rio Tintu i drugim kompanijama koje tragaju za litijumom, kao i da želi da dobije mogućnost da lako otkupljuje privatnu imovinu kada god oceni da je to u javnom interesu.

Savo Manojlović iz Kreni-promeni i Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti poručio je da će auto-putevi biti blokirani na sat vremena ukoliko zakoni budu usvojeni, a zatim cela Srbija.

Aktivistkinje i aktivisti iz sela u čijim atarima se istražuju podzemne naslage litijuma rekli su okupljenima da neće dozvoliti otvaranje rudnika i da odbijaju da prodaju svoje kuće, šume, voćnjake i oranice. Učestvovali su Levčani, stanovnici Jadra, Dobrinja kod Požege i valjevskog kraja.

Kolona je išla do Trga Republike, zatim do zgrade Radio-televizije Srbije, gde je ponovo pušten spot protiv Rio Tinta kojeg javni servis odbija da emituje, a šetnja se završila ispred Vlade Srbije.

„Kroz ekološke pokrete i proteste narod vraća politiku u svoje ruke. Borba za očuvanje zdrave životne sredine je nacionalna politika najvišeg prioriteta“, kazala je za Novi magazin Bojana Novaković, koordinatorka kampanje Marš sa Drine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

svetski dan divljih vrsta

Svetski dan divljih vrsta 2025: Ulaganje u prirodu za održivu budućnost

25. novembar 2021. - Svetski dan divljih vrsta obeležava se 3. marta, podsećajući na bogatstvo biljnog i životinjskog sveta, ali i na izazove koji ga ugrožavaju.

severna makedonija gasne elektrane kazanci mickoski

Mickoski: Kazanci holding investira milijardu evra u gasne elektrane, gasnu i toplovodnu mrežu

25. novembar 2021. - Premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski najavio je da će turska firma Kazanci holding investirati milijardu evra

grejanje solar toplotne pumpe maricic nenad novi sad prozjumer

Solarni paneli i toplotne pumpe – kombinacija za smanjenje troškova grejanja 40 odsto

25. novembar 2021. - Primer vlasnika domaćinstva sa solarnom elektranom na krovu i inverter klima-uređajima daje zanimljivu računicu

srbija posumljavanje degradirane sume klimatske promene fao zeleni klimatski fond

Srbija će pošumiti 7.000 hektara i obnoviti 51.000 hektara degradiranih šuma

25. novembar 2021. - Projekat pod nazivom FOREST Invest, vredan 84 miliona dolara, zajedno finansiraju Zeleni klimatski fond, Srbija i FAO