Električna energija

Slovenija potvrdila napuštanje uglja 2033. u ažuriranom NEKP-u

slovenia necp targets

Foto: Siggy Nowak from Pixabay

Objavljeno

11.06.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.06.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenija je pripremila ažuriranu verziju nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji povećava ciljeve za obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine.

Članice Evropske unije prvobitne nacionalne energetske i klimatske planove do 2030. godine pripremile su, a Evropska komisija odobrila 2019. godine. EU regulativa zacrtala je da se nacrti ažuriranih planova predaju do juna 2023, a finalni planovi do juna 2024.

Analize tih finalnih planova pokazale su da su članice EU povećale solarne ciljeve za 87 odsto u odnosu na ciljeve u trenutno važećim dokumentima.

Slovenija trenutno sprovodi javnu raspravu o finalnoj ažuriranoj verziji NEKP-a koja je počela 20, maja i završava se 23. juna.

Cilj za OIE podignut na 33 odsto

Prvobitni cilj za udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije do 2030. godine bio je 27 odsto, a sada je povećan na 33 odsto. Cilj na nivou EU je više od 42,5 odsto.

Udeo je na kraju 2022. bio 25 odsto, i zemlja ga je dostigla zahvaljujući statističkom prenosu energije iz Hrvatske, na osnovu dogovora dve zemlje. Naime, domaća proizvodnja nije bila dovoljna da se obezbedi 25 odsto.

U deo u sektoru grejanja i hlađenja na kraju 2022. bio je bezmalo 34 odsto, u sektoru struje 37 odsto i transporta 7.8 odsto.

Slovenija je u ažuriranom planu povećala i procenat smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte sa 36 na 55 odsto, što je cilj isti kao na nivou EU, s tim da će taj cilj biti ispunjen do 2033, a ne do 2030. Rezultat se računa u odnosu na 2005.

Kumer: Energetska efikasnost će biti omogućena i finansijski slabijim porodicama

Ministar životne sredine, klime i energetike Bojan Kumer izjavio je da će glavni doprinos ovom smanjenje dati prestanak korišćenja uglja, koji je zacrtan najkasnije do 2033.

Prestanak upotrebe uglja značiće dekarboniziciju proizvodnje električne energije u Sloveniji, naglasio je Kumer tokom treće javne prezentacije ažuriranog NEKP-a na Elektrotehničkom fakultetu u Ljubljani.

Novi NEKP značajno jača ambiciju i u efikasnom korišćenju energije. Planirano je korišćenje finalne energije do 2030. ne pređe 50,2 TWh što je više od 11 odsto povećanje u odnosu na prethodni cilj od 54,9 TWh.

Plan, kako je navelo Ministarstvo, uzima u obzir i problem energetskog siromaštva, jer predviđa mere koje će obezbediti pristup energetskoj efikasnosti čak i finansijski slabijim domaćinstvima.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

KONČAR Transformatorski kotlovi Siemens fabrika

Končar ulaže pola milijarde evra u proizvodne pogone u naredne tri godine

11. jun 2024. - Končar je otvorio fabriku transformatorskih kotlova sa kompanijom Siemens Energy, a planira i razvoj protivdronske zaštite energetskih objekata

hrvatska jutarnji list ante susnjar konferencija podsticaji obnovljiva energija fid in tarife

Šušnjar: Hrvatska za podsticanje obnovljivih izvora dala četiri milijarde evra, nema više subvencija za vetar i solar

11. jun 2024. - Nastavljamo, sa razvojem obnovljivih izvora, ali uravnoteženo i odgovorno, istakao je ministar ekonomija Ante Šušnjar

Evropa dogovorila 100 gigavata zajedničkih projekata vetroparkova na Severnim morima

Evropa dogovorila 100 gigavata zajedničkih projekata vetroparkova na Severnim morima

11. jun 2024. - Zvaničnici i zvaničnice devet zemalja okupili su se danas u Hamburgu da daju podstrek za vetroelektrane na vodi na Severnim morima

rekordni uvoz struje bih

Uvoz struje u BiH 2025. dupliran na rekordnih 321,6 miliona evra

11. jun 2024. - Uvoz struje u BiH je udvostručen u odnosu na 2024. uglavnom zbog nedostatka uglja i remonta termoelektrana