Električna energija

Slovenija i Bugarska dobile 76 miliona evra iz EU fonda za dva prekogranična dalekovoda

Objavljeno

24.01.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

24.01.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska unija odobrila je 48,2 miliona evra u okviru programa Connecting Europe Facility (CEF) slovenačkom operatoru prenosnog sistema ELES za izgradnju prvog dalekovoda između Slovenije i Mađarske, kao i 28,6 miliona evra bugarskom operatoru prenosnog sistema ESO za izgradnja dalekovoda između Bugarske i Grčke.

Interkonekcija Cirkovce (Slovenija) – Žerjavinec (Hrvatska)/Heviz (Mađarska) predstavlja ukupno ulaganje od 102,5 miliona evra, dok je za dalekovod Maritsa East 1 (Bugarska) – Nea Santa (Grčka) potrebno 56 miliona evra.

Članice EU odobrile su ukupno 800 miliona evra finansijske pomoći kroz CEF za studije i radove za ukupno 14 projekata – 7 za električnu energiju, 2 za pametne mreže, 2 za prekogranični transport CO2 i 3 za gas, navodi se u saopštenju Evropske komisije, i dodaje da je sektor električne energije i pametnih mreža dobio 504 miliona evra.

Projekti su odabrani na konkursa koji je raspisan u junu, a završen u oktobru 2018. godine.

Prekogranični projekat koji sprovodi ELES predviđa izgradnju 400 kV dalekovoda Cirkovce-Pince i nove 400 kV trafo-stanice Cirkovce u Sloveniji.

Novi dvostruki dalekovod će biti priključen na postojeći dvostruki 400 kV dalekovod Heviz (Mađarska) -Žerjavinec (Hrvatska).

Kako navodi ENTSO-E, projekat će uspostaviti dve nove prekogranične linije – Heviz-Cirkovce i Cirkovce-Žerjavinec.

Slovenija, Mađarska, Italija dobijaju pristup tržištima na istoku

Izgradnja ovog dalekovoda će omogućiti Sloveniji, Mađarskoj, Italiji i okolnim zemljama pristup energetskim tržištima na istoku, uključujući i mogućnost uvoza, kao i poboljšanje pouzdanosti i sigurnosti snabdevanja, naveo je ELES u projektnoj dokumentaciji.

Projekat je, takođe, neophodan i za uspešan završetak projekta pametnih mreža SINCRO.GRID, naveo je ENTSO-E.

Interkonekcija za koju je zadužen bugarski operator prenosnog sistema ESO podrazumeva izgradnju novog 400 kV dalekovoda između Bugarske i Grčke, kao i novih 400 kV dalekovoda na jugu Bugarske.

Interkonekcija će biti dugačka 122 kilometara na bugarskoj teritoriji i 29 na grčkoj, naveo je ESO.

Analiza ENTSO-E govori da će novi dalekovodi u Bugarskoj i između Bugarske i Grčke doprineti smanjenju cena električne energije za potrošače u južnom delu regiona pružanjem pristupa jeftinijoj proizvodnji u severoistočnom delu.

Projekat će, kako se navodi, takođe povećati integraciju obnovljivih izvora energije (OIE) u severnom delu Grčke.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

24. januar 2019. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

24. januar 2019. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

24. januar 2019. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

24. januar 2019. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti