Klimatske promene

SAD ulažu milijarde u uklanjanje CO2 iz atmosfere da se ublaži globalno zagrevanje

SAD milijarde uklanjanje CO2 atmosfere ublazi globalno zagrevanje

Foto: Office of Clean Energy Demonstrations

Objavljeno

16.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

16.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Sjedinjene Države su odobrile 1,2 milijarde dolara u grantovima za dva planirana sistema za direktno hvatanje ugljen-dioksida iz vazduha i njegovo skladištenje. Kompanije koje vode ove projekte u Luizijani i Teksasu imaju zadatak da dostignu kapacitet uklanjanja milion tona godišnje i da taj gas s efektom staklene bašte trajno pohranjuju duboko pod zemljom.

Tehnologija prikupljanja i skladištenja ugljenika (CCS) je u povoju, daleko od profitabilnosti. Postojeća rešenja, tačnije ona koja uopšte funkcionišu, ne pokazuju dovoljnu efikasnost. Tržište sekvestracije ugljen-dioksida na izvoru emisija, u industrijskim postrojenjima, još je nerazvijeno. Situacija je još teža za investitore u direktno hvatanje iz vazduha (DAC), jer se muče da nađu finansiranje, budući da uklanjanje ugljenika (carbon removal) samo troši novac i ne donosi zaradu.

Zagovornici ove koncepcije veruju da će doći do promene kada poraste potražnja za sintetičkim gorivima. Ona se proizvode od uhvaćenog CO2. Ugljenik se može koristiti u brojnim industrijama, na primer u proizvodnji vodonika ili čak dijamanata i votke.

Treći i najlakši način sekvestracije CO2 je uvećavanje količine ugljenika u zemljištu, preko fotosinteze, što se postiže održivom poljoprivredom i šumarstvom.

Kritičari nazivaju CCS izgovorom za industriju fosilnih goriva da nastavi da pumpa naftu, gas

Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC), telo Ujedinjenih nacija, zalaže se da se DAC tehnologija iskoristi za dugoročno skladištenje radi ublažavanja klimatskih promena. Sjedinjene Države su odlučne da pobede u novoj trci sa Evropskom unijom u podršci takvim investicijama i njihovom privlačenju.

Ugljenik iz CO2 može da postane kamen

Kritičari kažu da javna sredstva treba trošiti na tranziciju ka čistoj energetici i druge oblike dekarbonizacije, i optužuju industriju fosilnih goriva da podržava i razvija rešenja za hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljenika (CCUS) samo da bi imala izgovor da nastavi da proizvodi naftu, gas i petrohemijske materijale.

Koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi konstantno raste, što je glavni pokretač globalnog zagrevanja, ali udeo tog gasa u vazduhu je neuporedivo manji nego u emisijama iz industrijskih ložišta. Postavlja se i pitanje gde i kako trajno zarobiti milijarde tona CO2, jer može da procuri i ponovo izađe u atmosferu. Dalje, pri sagorevanju sintetičkih iliti e-goriva se ponovo oslobađa ugljen-dioksid.

Naftni gigant preko zavisne firme predvodi jedan od dva odabrana projekta

Ministarstvo energetike u Vašingtonu je upravo proglasilo prva dva pobednika iz svog programa i, osim toga, dodelilo brojne grantove za istraživanja i studije iz svoje kase za DAC, od 3,5 milijardi dolara. Saopštilo je da namerava da preostala dva čvorišta odabere sledeće godine.

Konzorcijum koji dobija do 602 miliona dolara zapravo je pod vođstvom firme 1PointFive, čiji je vlasnik naftni gigant Occidental Petroleum, koji se rebrendirao u Oxy. Partneri su joj kanadski Carbon Engineering i američko-australijska kompanija za inženjering WorleyParsons, skraćeno samo Worley. Zajedno grade South Texas DAC Hub.

U kompleksu u okrugu Kleberg će se sekvestrirani gas s efektom staklene bašte utiskivati dublje od tri kilometra ispod zemlje, gde bi trebalo i da ostane. Zamisao je i da se na istoj lokaciji u južnom Teksasu pohranjuje i CO2 iz industrijskih postrojenja postavljenih duž obale Meksičkog zaliva.

Oba čvorišta će se napajati strujom iz obnovljivih izvora

Drugi korisnik, Project Cypress DAC Hub, u razvoju je na jugozapadu Luizijane. Moći će da povuče između pola milijarde i 600 miliona dolara.

Projekat je pokrenula privatna neprofitna naučna organizacija Batelle Memorial Institute iz Kolambusa u Ohaju, sa kompanijama Climeworks i Heirloom Carbon Technologies. Climeworks upravlja najvećim svetskim pogonom za CCS na Islandu, gde se uhvaćeni CO2 mineralizuje, praktično pretvara u kamen, a prema toj varijanti se orijentiše i Heirloom.

Investitori u South Texas DAC Hub nagovestili su da će na lokaciji izgraditi još istih mašina sve dok ne dostignu kapacitet prikupljanja od 30 miliona tona godišnje

Za oba projekta je planirano da se napajaju strujom iz obnovljivih izvora, a cilj je da se dostigne godišnji kapacitet od milion tona uhvaćenog CO2. Investitori u South Texas DAC Hub su objavili da nameravaju da  na lokaciji naprave još 29 istih pogona za uklanjanje ugljenika. Takođe, procenili su da tamošnji geološki rezervoar može da primi ukupno tri milijarde tona.

Navedena dva čvorišta će, kako je saopšteno, imati ukupno pet hiljada zaposlenih. Ni jedno ni drugo nije namenjeno povećavanju učinka u eksploataciji nafte (enhanced oil recovery – EOR). Reč je o utiskivanju u tlo ispod naftnog polja koje je pri kraju životnog veka, kako bi preostalo crno zlato lakše izašlo.

Komentara: (1)
Goran / 27.08.2023.

Znači sledeća agenda je zatvaranje zbog C02
Procenat ugljen dioksida u atmosferi je 0,04%

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

svet gradovi prestonice ekstremne vrucine izvestaj iied manila

Broj dana sa ekstremnim vrućinama povećao se 50 odsto za 31 godinu

16. avgust 2023. - Novi izveštaj Međunarodnog instituta za životnu sredinu i razvoj otkriva povećanje ekstremnih vrućina u glavnim svetskim urbanim centrima

slovenija klimatske promene investicije odrziva mobilnost

Slovenija će najviše para iz Klimatskog fonda potrošiti na održivu mobilnost – 375 miliona evra

16. avgust 2023. - Slovenija će u periodu 2025-2028. godina iz Klimatskog fonda potrošiti 835 miliona evra na ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama

eu Izvestaj Evropska zivotna sredina 2025

Izveštaj Evropska životna sredina 2025: Stanje je loše

16. avgust 2023. - Evropska životna sredina 2025 je najsveobuhvatnija analiza trenutnog stanja i prognoza za životnu sredinu zasnovana na podacima iz 38 zemalja

Klimatske promene i adaptacija na klimatske promene – novi master na Univerzitetu u Beogradu

Klimatske promene i adaptacija na klimatske promene – novi master na Univerzitetu u Beogradu

16. avgust 2023. - Univerzitet u Beogradu ove godine upisuje prvu generaciju studenata na master programu Klimatske promene i adaptacija na klimatske promene