Životna sredina

Ristić: Da bi se iz jadarita izvadili litijum i bor, potrebno je 1.100 tona koncentrovane sumporne kiseline dnevno

Ratko Ristic Jadarit najgora forma rude litijuma

Foto: RTS

Objavljeno

14.10.2022.

Država

Podeli

Objavljeno

14.10.2022.

Država

Podeli

Profesor Šumarskog fakulteta i prorektor Univerziteta u Beogradu Ratko Ristić upozorio je na opasnost od formalno ukinutog projekta Jadar kompanije Rio Tinto po živi svet u tom kraju kao i od pogubnog zagađivanja Drine i Save. „Jadarit jeste jedinstven mineral, ali to je najgora moguća forma, koja sadrži litijum i bor. Da biste iz toga izvadili litijum i bor, treba vam, prema studiji Rio Tinta, dnevno 1.100 tona koncentrovane sumporne kiseline, nekoliko desetina tona eksploziva za podzemnu eksploataciju“, naveo je.

U prvom javnom sučeljavanju pripadnika akademske zajednice na RTS-u otkad su u Srbiji, pre više od dve godine, počeli protesti protiv istraživanja i eksploatacije litijuma, pristalice i protivnici Rio Tintovog projekta Jadar nisu našli zajednički jezik. Vlada Srbije je u međuvremenu objavila da ukida sve dozvole, ali aktivisti i aktivistkinje gotovo svakodnevno izlaze sa dokazima da je kompanija nastavila s aktivnostima i da država nije ispunila obećanje.

Rudnici litijuma se u svetu po pravilu otvaraju u pustinjama i nenaseljenim oblastima, a nigde u gusto naseljenom kraju kao što je onaj kod Loznice, naglasio je profesor Šumarskog fakulteta i prorektor Univerziteta u Beogradu Ratko Ristić.

Ristić: Autori studije uticaja na biodiverzitet sa Biološkog fakulteta preporučili su da se projekat ne realizuje

„Jadarit jeste jedinstven mineral, ali to je najgora moguća forma, koja sadrži litijum i bor. Da biste iz toga izvadili litijum i bor, treba vam, prema studiji Rio Tinta, dnevno 1.100 tona koncentrovane sumporne kiseline, nekoliko desetina tona eksploziva za podzemnu eksploataciju. I predviđeno je, studijom Rio Tinta, da će doći do sleganja 850 hektara terena,“ izjavio je. Ristić je podsetio i da su autori studije uticaja na biodiverzitet sa Biološkog fakulteta preporučili da se projekat ne realizuje i obrazložili da bi došlo do pomora živog sveta.

„Taj kraj nosi najkvalitetnije rezerve podzemnih voda, kvaliteta za vodosnabdevanje stanovništva, u zapadnoj Srbiji. Prema studiji Rio Tinta, predviđena je jedna deponija zapremine 10 miliona metara kubnih upravo u priobalju Jadra i Korenite, sa vrlo visokim rizikom od procurivanja toksičnih materija u podzemlje, zagađenja tih rezervi podzemnih voda i, ukoliko dođe do bujičnih poplavnih talasa, dospevanja u Jadar, Drinu, Savu i ugrožavanja Šapca i Beograda. Druga deponija je predviđena na potoku Štavica, tako što bi se podigla brana visine 17 metara i nekoliko miliona metara kubnih otpada tu deponovalo“, kazao je Ristić.

Jedna deponija je predviđena u priobalju Jadra i Korenite, sa vrlo visokim rizikom od procurivanja toksičnih materija

Pored drugih primera ekoloških katastrofa u svetu i kod nas, istakao je primer rudnika Mount Polley kompanije Imperial Metals u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi. Godine 2014. došlo je do provaljivanja brane i isteklo je 25 miliona kubnih metara kontaminirane vode i jalovine.

„Zagađene su sve površinske i podzemne vode, ugroženo je vodosnabdevanje, izbrisan je biodiverzitet. I niko nije kriv, sve je po zakonu“, dodao je Ristić.

Komentara: (4)
Ranka / 07.03.2024.

Neka nam je Gospod Bog u pomoć da sprečimo ovo zlo.

Dobrosav Durdjevic / 15.07.2024.

Neka oni koji guraju projekat pokažu javnosti rudnik i preradu u naseljenim prostorima,plodnim ravnica.Da čujem izjavu Nemaca ,,Da imaju litijum,kopali bi pored Berlina“(Ana Brnabic).Narod treba prvo medijski anestezirati pa sumpornom kiselinom otrovati,uništiti vodu za pice.Izvorista u Banji Koviljaci snabdevaju celu opštinu vodom za piće.Ako se zadrugu ta izvorišta,Loznica je mrtav grad
Da li je to ,,radna renta“iprosperitet? Jedanaest kolena predaka i potomaka su mi ovde,u Jadru sam naučio da plivam. Niko nema para da kupi Jadar, NEDAM JADAR I IMOVINU KOJU SAM NASLEDIO OD PREDAKA!

Milan Bošković / 17.08.2024.

Poštovani profesore Ristiću,
Zamolio bih Vas da se bavite onim za šta ste se obrazovali, a to su šume.
Kako mislite da meni objasnite to što dosta paušalno iznosite bez ikakve naučne
potpore. Ako to što govorite na osnovu čula kazala i želite to narodu da objasnite,
to nije ni normalno a ni mralno.

Časlav Stojiljkov MSCh / 23.08.2024.

Kao Hemičar mogu samo da pitam autora tekta dali ima predstavu šta je to conc H2SO4 ( 98%, 18 mol ) i koliko je to 1100 T/dnevno. Za godinu dana sa tom količinom bi otrovao celu Evropu, to je taj red veličina. Molim autora da ne iznosi senzacionalističke izjave koje nemaju veze sa realnošću. Tek da znate da Australijanci ekstrahuju Au ( Zlato ) iz rude na otvorenom prostoru uz pomoć HCN ( Cijano vodonična kiselina koja spada u red najtoksičijih supstanci na planeti ). Gde su mere opreza, zaštite i bezbednosti najviše moguće…….

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Rekordan gubitak suma u 2024, Planeta izgubila vise od 6,7 miliona hektara prasuma

Rekordan gubitak 2024: na planeti nestalo 6,7 miliona hektara prašuma

14. oktobar 2022. - Prošle godine je u tropskim predelima izgubljeno više od 6,7 miliona hektara prašume – gotovo dvostruko više nego 2023.

Međunarodni dan biodiverziteta

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

14. oktobar 2022. - Harmonija s prirodom i održivi razvoj su ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta

Svetski dan pčela 1

Svetski dan pčela: bez oprašivača nema hrane

14. oktobar 2022. - U ovogodišnjem fokusu obeležavanja Svetskog dana pčela su rešenja zasnovana na prirodi za proizvodnju hrane i ključna uloga oprašivača u bezbednosti hrane

beogradski energetski forum 2025 sponzori

Sve je spremno za Beogradski energetski forum 2025 – dobro došli!

14. oktobar 2022. - Beogradski energetski forum 2025. će 14. i 15. maja okupiti četiri stotine učesnika iz više od 30 zemalja regiona, Evrope i sveta