Životna sredina

Rio Tinto otkupljuje zemlju i pre donošenja odluke o investiciji

Rio Tinto otkupljuje zemlju pre odluke o investiciji

Slika: Justus Zeemann from Pixabay

Objavljeno

07.06.2021.

Država

Podeli

Objavljeno

07.06.2021.

Država

Podeli

Suočen s ogorčenjem javnosti, predsednik Aleksandar Vučić je izjavio da će se o dozvoli kompaniji Rio Tinto da kopa litijum na zapadu Srbije održati referendum. Iako multinacionalka tek treba da donese odluku o investiciji, aktivistkinja Marija Alimpić kaže da je već otkupila imovinu od 36 porodica, a da drugima govori da će država izvršiti eksproprijaciju.

Ukoliko Rio Tinto počne da izvlači litijum, na jalovištu će se taložiti arsen i ceo kraj će ostati bez mogućnosti da se bavi poljoprivredom, izjavila je Dragana Đorđević, naučna savetnica u Institutu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM) Univerziteta u Beogradu. Ona je na Novoj S kazala da će iza kompanije ostati toksini, a da će njeni menadžeri „verovatno dobiti bonuse“.

Anglo-australijski rudarski gigant ispituje isplativost eksploatacije jadarita, rude litijuma i bora jedinstvene za zapadnu Srbiju. Firma je otkrila da očekuje da će sledeće godine doneti odluku o investiciji.

Rio Tinto preti eksproprijacijom

Trideset šest porodica u Jadru kod Loznice je već odlučilo da proda imanja i ode, a predstavnici Rio Tinta sada ostalima „prete eksproprijacijom“, izjavila je u istoj emisiji Marija Alimpić iz udruženja Zaštitimo Jadar i Rađevinu. Vlada bi za takav potez morala prvo da dokaže da postoji javni interes, naglasila je i pozvala lokalno stanovništvo da ne prodaje zemlju kompaniji.

„Ne damo nijednu jedinu travku zarad nečijeg besnog profita“, poručuje lokalna aktivistkinja Marija Alimpić

„Nećemo sve te tone sumporne kiseline, ne damo našu reku, našu zemlju, ne damo vazduh, ne damo nijednu jedinu travku zarad nečijeg besnog profita“, navela je Alimpić.

Za predsednika Srbije rudnik nije pretnja, najavljuje referendum

Posle serije protesta, a poslednji je održan tokom njegovog sastanka s rukovodstvom Rio Tinta, predsednik Srbije Aleksandar Vučić nagovestio je da će se održati referendum u području koje je pogođeno, „na nivou opština ili okruga“. Izjavio je da u 22 naselja u okolini živi 19.697 stanovnika ili 11 odsto manje nego pre devet godina.

„Svi“ iz tog dela Podrinja, gde je sad sto hiljada ljudi, „beže trbuhom za kruhom“, po Vučićevim rečima. On tvrdi da bi jedan evropski proizvođač automobila, kojeg nije imenovao, mogao godišnje da izbacuje 450.000 električnih vozila s baterijama od domaćeg litijuma i da bi to podiglo bruto domaći proizvod za 22,2 odsto, ako gledamo prošlogodišnje brojke.

Vučić tvrdi da bi proizvodnja električnih automobila pojačala privredu Srbije za 22,2 odsto ukoliko bi se koristio domaći litijum

Grupe za zaštitu životne sredine poručuju da su osnovni uslov za referendum transparentnost i vidljivost strane koja se protivi projektu, dok neki smatraju da bi glasanje moralo da se sprovede na nacionalnom nivou. Naime, Rio Tinto je predvodnik, a ima još kompanija koje u drugim krajevima traže rezerve litijuma.

Profesorka Miljana Tomović sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu izjavila je da ljudi treba da znaju da će njihovi praunuci još osećati posledice ukoliko se otvori rudnik. Po njenom mišljenju, projekat donosi pretnju istrebljenja 140 bioloških vrsta.

Ne zna se ni za kakve mere za zaštitu okoline

Nakon što je Vučić izjavio da će investicije kompanije Rio Tinto u Srbiji zaključno s ovom godinom iznositi 450 miliona dolara i da će životna sredina biti zaštićena po najvišim standardima, Zaštitimo Jadar i Rađevinu i Koalicija za održivo rudarstvo u Srbiji su saopštili da niko osim njega ne zna „ni u virtuelnoj sferi, a kamoli u stvarnosti“ o kakvim je merama reč.

Rudarski gigant tvrdi da će uložiti preko sto miliona dolara u zaštitu životne sredine. Kritičari ukazuju na nedostatak procene moguće štete i ističu da nema studija izvodljivosti i uticaja na životnu sredinu, kojima bi moglo da se utvrdi koliko je potrebno investirati u tom segmentu.

Grupa Kreni-promeni je ranije pokrenula onlajn peticiju protiv tog rudarskog projekta, a do sada ju je potpisalo skoro 90.000 ljudi.

Miroslav Mijatović iz Podrinjskog antikorupcijskog tima (PAKT) izjavio je za N1 da Rio Tinto krije informacije o svojim ulaganjima i da bi ona mogla da uđu u kompenzaciju, pa da prvih pet godina ne bi bilo nikakvih prihoda od rudne rente.

Potpredsednica vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović podvukla je da još nema ugovora države s navedenom rudarskom kompanijom, a da će biti potpisan kad se građani o tome izjasne na referendumu. Dodala je da sve što se radi u njenom resoru „treba da bude za zdraviju životnu sredinu.“

Komentara: (7)
Ljube / 08.06.2021.

Srbi opametite se i nemojte prodavati zemlju zapadnim profiterima. Sitna je to para – potroši se brzo, a zagadjenje i pustoš ostaju zauvek. Zlo pravimo našim potomcima što smo zapadnim profiterima prodali muku i znoj naših predaka i roditelja. Ostaćemo bez ičega. Bićemo sluge u sopstvenoj zemlji. I umiraćemo generacijama od zagadjenja.

Lik Orijent / 09.06.2021.

Srbi su prodali Kosovo, prodaće i Jadar i Rađevinu. Naravno, tu su i kolaboracionisti u liku vlasti da pomognu zavojevaču, tako je bilo uvek kroz istoriju. Ništa se tu nije mnogo promenilo

Pera Stanimirovic / 09.06.2021.

Podrzavam peticiju protiv Rijo Tinta

Jadranka Andrijasevic / 10.06.2021.

NE RIO TINTO!!!

Dragan Marković / 11.06.2021.

Kroz tzv. Javni interes stranim firmama se poklanja rudno blago Srbije a poljoprivredno i drugo zemljište se trajno uništava. Primer rudnika Čukaru Peki kod Bora je pokazatelj kako vlast donosi javni interes zbog strane firme. Niko ne pita građane. Priče o brizi za zaštitu životne sredine su samo način da se smiri nezadovoljno građanstvo… Vodotokovi se pretvaraju u mrtvaje i opasnim materijama truju reke u koje se ulivaju. Jedini interes imaju ti investitori i oni koji im to omogućavaju a to je vlast u Srbiji. Ako se to ne zaustavi Srbija će biti prošarana gomilom ostrva mrtve prirode povezanih mrtvim rekama poput Borske. Na kraju, većina vodotokova će biti ekstremno zagađeno.

Milivoje / 14.06.2021.

Pa zar nisu dovoljni primeri mnogih zemalja kojima je uništeno sve prirodno i od Boga dano??!!Kakav interes zemlje Srbije i njenih građana tu postoji,Pr.Vučiću???Na čijoj je strani trenutna vlast ove zemlje: na strani njenih građana ili stranih,tuđinskih kompanija?U pamet se ljudi!!!

VD / 18.06.2021.

Rio Tinto jedino ulaže u kadrove, uu životnu sredinu ništa. Fabrika za prečišćavanje vode služi jedino za tehničku vodu koja se koristi u procesu prerade rude. Pri tome se sav opasan otpad, uključujući i otrovni mulj koji se dobija prečišćavanjem, ostavlja na obalama reke. Svi znaju da je u pitanju prevara i bezobzirna pljačka, ali narod u ovoj predstavi nema ko da zastupa. Izgleda da su i ovu vlast izabrali Rio Tinto i druge kompanije.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

probni rad sistema odsumporavanje TENT A

Kreće probni rad sistema za odsumporavanje u TENT-u A

7. jun 2021. - Odsumporavanje dimnih gasova u TENT-u A najveći je ekološki projekat u termoelektranama u Evropi, kaže ministarka Đedović Handanović

Međunarodni dan šuma 2024: šume i inovacije, nova rešenja za bolji svet

Međunarodni dan šuma 2024 – Šume i inovacije: nova rešenja za bolji svet

7. jun 2021. - Međunarodni dan šuma 2024. obeležiće inovacije. One nam mogu pomoći da obnovimo, zaštitimo i koristimo naše šume na održiv način.

EU-Zakonu-o-kriticnim-sirovinama-propise-zastiti-stanovnistva-prirode

EU u Zakonu o kritičnim sirovinama olabavila propise o zaštiti stanovništva, prirode

7. jun 2021. - S idejom o strateškoj autonomiji, EU je usvojila Zakon o kritičnim sirovinama, ali posle velikog zastoja u poslednjoj fazi

Svetski dan reciklaže

Heroji reciklaže u fokusu ovogodišnjeg Svetskog dana reciklaže

7. jun 2021. - Svetski dan reciklaže 2024. stavlja u centar pažnje ljude, mesta, firme i aktivnosti koji demonstriraju važnost recikliranja