Električna energija

Puštena u rad srpska deonica Transbalkanskog koridora za prenos električne energije

Pustena u rad srpska deonica Transbalkanskog koridora za prenos elektricne energije

Slika: Pixabay

Objavljeno

22.12.2017.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.12.2017.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektromreža Srbije (EMS) pustila je u rad 68 kilometara dugu deonicu Transbalkanskog koridora za prenos električne energije od Pančeva do rumunskog mesta Resita, snage 400 Kv.

Dalekovod koji povezuje Pančevo i Resitu na zapadu Rumunije, projekat vredan 27 miliona evra, koji je finansirao EMS iz sopstvenih sredstava, prva je završena deonica Koridora. Uloga ovog dalekovoda je da ojača elektrosisteme zemalja koje povezuje, kao i elektroenergetski sistem Jugoistočne Evrope.

EMS je radove završio tri meseca pre predviđenog roka.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić je na otvaranju deonice rekla da je reč o najsavremenijem „energetskom auto-putu“ i da srpska energetika na ovaj način staje na noge i gradi svoju energetku infrastrukturu.

Ministar energetike i rudarstva Aleksandar Antić ocenio je da je u pitanju kapitalni projekat koji će dugoročno doneti benefite Srbiji, povećati sigurnost snabdevanja i dodatno smanjiti gubitke, navodi se u saopštenju Vlade Srbije.

“Kroz našu zemlju će proći panevropski elektroenergetski koridor koji će omogućiti da struja ide sa istoka ka zapadu, gde su bogatija tržišta. To kapitalno utiče na naše ukupne prenosne prilike i smanjuje gubitke na mreži, koji su inače najmanji u Evropi”, rekao je Antić.

Otvaranje srpske deonice Transbalkanskog koridora
Slika 1. Sa otvaranja srpske deonice Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, 21. decembar 2017. Kredit: Vlada Republike Srbije

Putanja Transbalkanskog koridora

Kada bude kompletno završen, Koridor će povezivati Rumuniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Italiju. Dalekovod će ići od Rešica u Rumuniji do Pančeva, Obrenovca, Bajine Bašte u Srbiji, Pljevalja u Crnoj Gori i Lastve, a onda kablom ispod mora do Vilanove u Italiji.

U Srbiji jedan deo dalekovoda ide do Kragujevca i Kraljeva. Radovi na ovom delu počeće 2018, i trajaće dve godine. Kada budu gotovi, slede radovi na delu do Višegrada u Republici Srpskoj, i Pljevalja u Crnoj Gori, čiji se završetak očekuje 2024.

Preduzeće Elektromreža Srbije (EMS) potpisalo je ugovor sa nemačkom bankom KfW o kreditu za izgradnju deonice Kragujevac-Kraljevo na Transbalkanskom koridoru.

Radovi na srpskoj deonici dalekovoda prema Rešici počeli su 2016. Izvođači radova su bile domaće kompanije. Dalekovod na 203 stuba duž 68 kilometara prolazi kroz opštine Pančevo, Kovin, Alibunar, Vršac i Bela Crkva.

Rumunska nacionalna kompanija za transfer električne energije, Transelektrika, objavila je da krajem oktobra da je završila radove na graničnom prelazu sa Srbijom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

22. decembar 2017. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

22. decembar 2017. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

22. decembar 2017. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

22. decembar 2017. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini