Životna sredina

Projekat TE Ugljevik 3 neće koristiti odobrenu ekološku dozvolu

Slika: ERS

Objavljeno

30.11.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.11.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bosna i Hercegovina se obavezala da neće koristiti ekološku dozvolu izdatu u nepravilno sprovedenoj proceduri za procenu uticaja na životnu sredinu za planiranu Termoelektranu (TE) Ugljevik 3 u Republici Srpskoj, saopštio je Sekretarijat Energetske zajednice (EnZ).

BiH je pristala na ovu obavezu u postupku medijacije sprovedene pod pokroviteljstvom Centra za rešavanje sporova Sekretarijata EnZ.

Termoelektranu bi trebalo da izgradi firma Comsar Energy Group u blizini postojeće TE Ugljevik 1. Nakon primljene žalbe, u julu 2017. godine, sekretarijat je pokrenuo postupak za rešavanje sporova tvrdeći da procedura izdavanja dozvole za TE Ugljevik 3 nije u skladu sa odredbama Direktive o proceni uticaja na životnu sredinu.

Sekretarijat je saopštio da je sporazum potpisan pre sastanka Ministarskog saveta EnZ, koji je juče održan u Skoplju.

„BiH se, uz saglasnost investitora, firme Comsar Energy Republika Srpska, obavezala da neće koristiti ekološku dozvolu izdatu u nepravilnoj proceduri procene uticaja na životnu sredinu“, navodi se u saopštenju Sekretarijata.

Investitor ima mogućnost da pokrene novu proceduru procene uticaja na životnu sredinu, koja će biti obavljena uz podršku Sekretarijata.

Ministarski savet je trebao da donese odluku o ovom slučaju, ali je Sekretarijat povukao predlog sa dnevnog reda sastanka.

TE Tuzla 7 novi problem

TE Ugljevik 3 nije jedini projekat za proizvodnju električne energije iz uglja koji izaziva probleme u odnosima između BiH i Sekretarijata.

U oktobru, nakon prijema žalbe, Sekretarijat je poslao pismo Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u kojem je izneo ozbiljne sumnje u odluku Saveta za državnu pomoć BiH da podrži odluku vlasti BiH da odobre državnu garanciju za kredit od 614 miliona evra državnoj Elektroprivreda BiH (EPBiH) za projekat Tuzla 7.

Savet je, međutim, odgovorio da je njegova odluka u skladu s propisima o državnoj pomoći BiH i EU.

EPBiH je ranije potpisala ugovor o kreditu za finansiranje izgradnje TE Tuzla 7, snage 450 MW. Projekat je procenjen na 722 miliona evra.

Sprema se gradnja 4 nove termoelektrane

BiH trenutno dobija više od polovine električne energije iz hidroelektrana, a ostalo dolazi od 5 elektrana na lignit. U planu je izgradnja još 4 ovakve elektrane – Ugljevik 3, Tuzla 7, Gacko 2 i Kamengrad. Osim Ugljevika 3, ostale su planirane sa kreditima i građevinskim kompanijama iz Kine.

Državna firma Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) osnovala zajedničko preduzeće za gradnju TE Gacko 2, kapaciteta 350 MW, sa dve kineske kompanije.

Za projekat Rudnika i TE Kamengrad potpisan je memorandum između firmi China Energy Group i Lager Ltd Posušje.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

natrijum jonske baterije litijum catl Naxtra

Litijum dobio konkurenciju – CATL predstavio prvu natrijum-jonsku bateriju koja je ušla u masovnu proizvodnju

30. novembar 2018. - Kineski CATL predstavio je bateriju Naxtra, za koju tvrdi da je prva natrijum-jonska baterija na svetu koja se masovno proizvodi

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

30. novembar 2018. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

30. novembar 2018. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

30. novembar 2018. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW