OIE

Proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj i Srbiji napuštaju fid-in tarife

vetroparkovi solar investitori fid-in tarife ppa

Foto: Stefan Schweihofer from Pixabay

Objavljeno

11.10.2022.

Država

Komentari

1

Podeli

Objavljeno

11.10.2022.

Država

Komentari

1

Podeli

Elektrane na obnovljive izvore energije u Hrvatskoj i Srbiji poslednjih meseci se sve češće odlučuju da raskinu ugovore o dobijanju subvencija od države i da umesto državi svoju energiju prodaju na tržištu. Do pre samo nekoliko meseci teško da je iko mogao da očekuje ovakvav razvoj situacije, ali je očigledno da rast cena na tržištu stvara potpuno nove poslovne prilike kako za one koji proizvode energiju, tako i za one koji su zainteresovani da tu energiju otkupe.

U Hrvatskoj je iz sistema državnih podsticaja, tačnije fid-in tarifa, dosad izašlo 63 elektrana ukupne snage 341 megavat (MW). U Hrvatskom operatoru tržišta električne energije (HROTE) kažu da je najviše solarnih elektrana (25) i biogasnih postrojenje (22), ali kada se pogleda snaga tu prednjači deset vetroparkova sa 200 MW i tri kogeneracije sa 103 MW.

Oni su, kako pretpostavljamo, procenili da im je trenutno povoljnije nastupati na tržištu po komercijalnim uslovima, dodaju u HROTE-u za Balkan Green Energy News.

Podaci govore da su od subvencija odustale elektrane, koje čine čak trećinu ukupno instalisane snage u svim postrojenjima koja su ih dobijala. Podsticaje trenutno dobija 1.305 elektrana sa snagom od 698 MW.

Trećina instalisane snage koja je u Hrvatskoj bila subvencionisana, sada je na tržištu

U Srbiji situacija nije toliko uzela maha. Fid-in tarife na kraju prošle godine dobijalo je 296 elektrana snage 576 MW, a u ovoj godini to pravo više ne ostvaruje 17 MHE snage skoro 18 MW. Prvo su u junu vlasnici 11 elektrana raskinuli ugovore, a onda su u avgustu istekli ugovori za jo šest elektrana, snage oko 8 MW, kažu za Balkan Green Energy News u Ministarstvu rudarstva i energetike.

Inače, u obe zemlje ne postoje kazne za raskidanje ugovora o isplati subvencija i otkupu struje, koju je preuzimala država.

U srpskom Ministarstvu rudarstva i energetike kažu da su ovakvi ugovori, koji se uvek mogu raskinuti loši.

Zato u budućnosti ne bi trebalo da budu u velikom procentu opcija za Elektroprivredu Srbije (EPS), jer ne garantuju da će kompanija obezbedi dovoljno struje za potrebe konzuma u zemlji, kažu u Ministarstvu.

Dve osnovne opcije za firme koje više ne žele podsticaje

Cena je, naravno, glavni pokretač investitora da odustanu od subvencija. Elektrane u Hrvatskoj i Srbiji, u zavisnosti od tehnologije, dobijaju subvencije od 6-18 evrocenti za kilovat-sat, ili od 60 do 180 evra po megavat-satu (MWh).

Cene struje na hrvatskoj berzi CROPEX i srpskoj berzi SEEPEX se poslednjih meseci kreću od 300 do 500 evra MWh, pa je računica jasna.

Dejan Stojčevski, tehnički direktor SEEPEX-a, kaže za Balkan Green Energy News da neke elektrane koje izlaze iz podsticaja već imaju ponudu da prodaju energiju po većoj ceni, a neke žele da takvu ponudu nađu.

Vetroparkovi u Hrvatskoj sklapaju ugovore sa Danske Commodities

Vlasnici elektrana u suštini imaju dve osnovne opcije: da sklope ugovor sa nekim trgovcem ili snabdvačem i da samostalno učestvuju na tržištu, bilateralnom ili organizovanom – berzama.

Prva opcija je ono što se desilo u Hrvatskoj. Stojčevski kaže da tu svi dogovori, o ceni, dužini trajanja ugovora, zavise od dve strane.

Tako je wpd još u decembru 2021. potpisao ugovor o otkupu struje (eng. power purchase agreement – PPA) sa kompanijom Danske Commodities, što je bio prvi takav ugovor u Hrvatskoj. Putem wpd-a krenula je nedavno i firma Professio Energia koja je sa Danske Commodities sklopila ugovore za svoja dva vetroparka.

MHE u Srbiji prodaju struju za dalji plasman na berzi

U Srbiji se dešava nešto slično kao u Hrvatskoj. Male hidroelektrane su sklopile nove ugovore o otkupu struje sa firmom koja namerava da tu energiju plasira na berzi.

U drugom slučaju je, kako kaže Stojčevski, osnovno da proizvođač izlazi samostalno na bilateralno tržište ili na berzu, što znači da postaje i balansno odgovorna strana. To podrazumeva određene troškove i rizike, zbog čega manje elektrane ne vide u tome svoj interes. Nema primera da se to desilo u regionu, jer tržište nije toliko razvijeno.

Komentara: (1)
Namik Omerspahic / 13.10.2022.

U cijelom svijetu razvoj „zelenh“ izvora energije bio je ostvaren najviše uz ogromna ulaganja iz državnih budzeta….
….. a kod prodaje potrošačima se nabija tržišna cijena !!!
To su posebni ustupci lobistickim grupama

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU-predlozila-promenu-uredjenja-trzista-elektricne-energije

EU predložila promenu uređenja tržišta električne energije

11. oktobar 2022. - Revizija ustrojstva tržišta električne energije ima za cilj da pomeri fokus sa kratkoročnih tržišta, podstakne elektrifikaciju i izgradnju elektrana na obnovljive izvore te da se zaštite potrošači

evropska komisija subvencije energetska kriza ukidanje

Evropska komisija pozvala članice EU da ukidaju subvencije uvedene zbog energetske krize

11. oktobar 2022. - Podaci organizacije Bruegel pokazuju da je trošak EU za subvencije od septembra 2021. dostigao 768 milijardi evra

Nemacka priprema model koji ce privredi omoguciti jeftiniju struju habek

Nemačka priprema model koji će privredi omogućiti niže cene struje

11. oktobar 2022. - U pripremi su kratkoročne i dugoročne mere, koje podrazumevaju ograničenje trenutne cene i posebnu tarifu za industriju

fiskalni savet eps petrovic tomasevic

Fiskalni savet i EPS različito vide trenutno stanje u najvećoj kompaniji u Srbiji

11. oktobar 2022. - Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta, poručio je da je EPS, uz Srbijagas, najveća pretnja za budžet Srbije, na šta je Miroslav Tomašević, vd direktor, odgovorio da u 2023. očekuju profit od 20 milijardi dinara