Električna energija

Pre roka završeno polaganje dela podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije

grid_lastva_cevo_cges

Slika: CGES

Objavljeno

06.12.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.12.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Polaganje dela podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije završeno je postavljanjem poslednje deonice kod rta Jaz. Kada bude u potpunosti završen, spoj će Crnu Goru učiniti regionalnim čvorištem za prenos električne energije na potezu Zapadna Evropa-Zapadni Balkan.

Polaganje crnogorske deonice kabla u dužini od 157 kilometara počelo je 20. novembra, a završeno je pre planiranog roka, javlja dnevnik Pobjeda, pozivajući se na izvore iz italijanske kompanije Terna S.p.A. Prvi deo kabla dužine 136 kilometara s italijanske strane Jadranskog mora položen je još početkom 2015. godine. Za januar 2017. godine predviđeno je polaganje i poslednjeg dela kabla na sredini trase. Ukupna dužina kabla, koji treba da poveže transformatorske stanice u italijanskom gradu Peskari i crnogorskoj Lastvi Grbaljskoj, iznosi 455 kilometara.

U oktobru je u Crnoj Gori počelo polaganje i kopnenog dela kabla koji ima za funkciju da poveže izlaz kabla na rtu Jaz sa trafo-stanicom u Lastvi Grbaljskoj. U toku su radovi i na izgradnji transformatorske stanice „Lastva“, kao i 400 kV dalekovoda na trasi Lastva-Čevo-Pljevlja. Za trafo-stanicu je predviđeno ulaganje od 38,5 miliona evra, dok će dalekovod koštati oko 39 miliona evra, a radove obavlja Crnogorski elektroprenosni sistem AD (CGES).

Projekat interkonekcije Crna Gora–Italija treba da bude okončan krajem 2018. godine, a kabl koji se polaže imaće nominalni kapacitet od 1.000 megavata (MW). Za postavljanje kabla po dnu Jadranskog mora korišćen je specijalizovani brod za polaganje kablova „Skagerrak“ norveškog ogranka kompanije Nexans. Uz energetski kabl paralelno se polaže i optički telekomunkacioni kabl.

Crnogorske vlasti navode da će, kada ceo projekat bude završen, CGES imati znatne prihode od prenosa električne energije po osnovu udela od 20% u ukupnom kapacitetu kabla. Kabl će preko Italije spajati zemlje Zapadnog Balkana (Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju) i Zapadnu Evropu i deo je Transbalkanskog koridora.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

6. decembar 2016. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javne zgrade ima solar snage skoro 20 MW

6. decembar 2016. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

6. decembar 2016. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini

GWEC Novoinstalirani kapacitet vetroelektrana 2024 bio rekordan

GWEC: Novoinstalirani kapacitet vetroelektrana 2024. bio rekordan

6. decembar 2016. - Novopostavljene vetroelektrane su 2024. imale rekordnih 117 gigavata kapaciteta, mada je to tek neznatno više nego 2023, objavio je GWEC