OIE

Potpisani ugovori za prelazak dve toplane u Srbiji sa fosilnih goriva na biomasu

toplane prelazak na biomasu

Slika: Potpisivanje ugovora (Ministarstvo energetike i rudarstva)

Objavljeno

04.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Toplane u šest opština u Srbiji, koje su dosad za proizvodnju toplotne energije koristile fosilna goriva – ugalj i mazut, dobiće 26,7 miliona evra za prelazak na biomasu, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Prve dve opštine čije će toplane raditi na biomasu od 2022. su Priboj i Mali Zvornik. Ugovore o dodeli novca za instaliranje novih kotlova na biomasu i renoviranje sistema daljinskog grejanja potpisali su predstavnici dve opštine sa ministrom Aleksandrom Antićem, dok će ugovore za opštine – Prijepolje, Nova Varoš, Novi Pazar i Majdanpek, biti potpisani u decembru. Kapaciteti kotlova u šest toplana biće ukupno oko 30 MW.

Prve dve opštine čije će toplane raditi na biomasu od 2022. su Priboj i Mali Zvornik

Vrednost investicije u toplane u Priboju i Malom Zvorniku 8,3 miliona evra, a tenderi za izvođenje radova očekuju se do kraja meseca. Opština Priboj je pre nekoliko godina započela prebacivanje svojih kotlarnica na biomasu.

Ukupna vrednost projekta, koji je započeo sredinom 2017, je 26,7 miliona evra, od čega je 20 miliona evra kredit nemačke KfW banke sa kamatnom stopom od 1,1%, dve godine grejs period, uz 18 godina perioda otplate. Banka daje i donaciju od dva miliona evra, a Švajcarska donaciju od 4,75 miliona evra.

KfW banka daje donaciju od dva miliona evra, a Švajcarska donira 4,75 miliona evra

Ministar Antić istakao je da su efekti ovog projekta ekološki, jer se više neće koristiti ugalj i mazut, koji su zagađivali vazduh, zatim smanjenje uvozne zavisnosti i na kraju ekonomski jer će toplane smanjiti troškove i do 15%.

On je rekao da je u Srbiji još 19 toplana pokazalo interesovanje za prelazak na biomasu.

Direktor kancelarije KfW banke u Srbiji Arne Gooss i zamenica direktora Švajcarske kancelarije za saradnju Priska Depnering saglasili su se da je projekat dobar jer podržava borbu protiv klimatskih promena, doprinosi energetskoj efikasnosti, ekonomičnosti i boljem snabdevanju toplotnom energijom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Geotermalni izvori Turskoj jedna glavnih proizvodaca litijuma

Geotermalni izvori omogućavaju Turskoj da postane jedna od glavnih proizvođača litijuma

4. oktobar 2019. - Samo sa postojećim geotermalnim bušotinama, Turska bi mogla da se uvrsti među glavne svetske proizvođače litijuma, tvrdi Ufuk Šenturk iz JESDER-a

hrvatska subvencije energetsko siromastvo fzoeu javni poziv

Energetski siromašna domaćinstva u Hrvatskoj dobijaju subvencije od 25 miliona evra za renoviranje

4. oktobar 2019. - Subvencije za domaćinstva u riziku od energetskog siromaštva su deo paketa od 652 miliona evra za ovu godinu

Admir Sahmanovic ministar energetike rudarstva spajanju oba njegova resora

Admir Šahmanović postao ministar energetike i rudarstva po spajanju oba njegova resora

4. oktobar 2019. - Admir Šahmanović, koji je vodio oba sada spojena ministarstva, i formalno je u parlamentu izabran za ministra energetike i rudarstva

hrvatska firme bespovratna sredstva ministarstvo oie energetska efikasnost

Hrvatska privreda dobila 30 miliona evra za ulaganje u obnovljive izvore i štednju energije

4. oktobar 2019. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uručili su privrednicima 46 ugovora