OIE

Potpisani ugovori za prelazak dve toplane u Srbiji sa fosilnih goriva na biomasu

toplane prelazak na biomasu

Slika: Potpisivanje ugovora (Ministarstvo energetike i rudarstva)

Objavljeno

04.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Toplane u šest opština u Srbiji, koje su dosad za proizvodnju toplotne energije koristile fosilna goriva – ugalj i mazut, dobiće 26,7 miliona evra za prelazak na biomasu, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Prve dve opštine čije će toplane raditi na biomasu od 2022. su Priboj i Mali Zvornik. Ugovore o dodeli novca za instaliranje novih kotlova na biomasu i renoviranje sistema daljinskog grejanja potpisali su predstavnici dve opštine sa ministrom Aleksandrom Antićem, dok će ugovore za opštine – Prijepolje, Nova Varoš, Novi Pazar i Majdanpek, biti potpisani u decembru. Kapaciteti kotlova u šest toplana biće ukupno oko 30 MW.

Prve dve opštine čije će toplane raditi na biomasu od 2022. su Priboj i Mali Zvornik

Vrednost investicije u toplane u Priboju i Malom Zvorniku 8,3 miliona evra, a tenderi za izvođenje radova očekuju se do kraja meseca. Opština Priboj je pre nekoliko godina započela prebacivanje svojih kotlarnica na biomasu.

Ukupna vrednost projekta, koji je započeo sredinom 2017, je 26,7 miliona evra, od čega je 20 miliona evra kredit nemačke KfW banke sa kamatnom stopom od 1,1%, dve godine grejs period, uz 18 godina perioda otplate. Banka daje i donaciju od dva miliona evra, a Švajcarska donaciju od 4,75 miliona evra.

KfW banka daje donaciju od dva miliona evra, a Švajcarska donira 4,75 miliona evra

Ministar Antić istakao je da su efekti ovog projekta ekološki, jer se više neće koristiti ugalj i mazut, koji su zagađivali vazduh, zatim smanjenje uvozne zavisnosti i na kraju ekonomski jer će toplane smanjiti troškove i do 15%.

On je rekao da je u Srbiji još 19 toplana pokazalo interesovanje za prelazak na biomasu.

Direktor kancelarije KfW banke u Srbiji Arne Gooss i zamenica direktora Švajcarske kancelarije za saradnju Priska Depnering saglasili su se da je projekat dobar jer podržava borbu protiv klimatskih promena, doprinosi energetskoj efikasnosti, ekonomičnosti i boljem snabdevanju toplotnom energijom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

marta kos plan rasta za zapadni balkan skopje

EU planira podršku projektima obnovljive energije i modernizacije mreže kroz Plan rasta za Zapadni Balkan

4. oktobar 2019. - Evropska komisija je predložila prvi paket podrške, od 87,7 miliona evra, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.

Razgovori o energetskoj tranziciji dr Jovan Vujasinovic

Razgovori o energetskoj tranziciji sa dr Jovanom Vujasinovićem: pametna energetska rešenja su budućnost energetskih sistema

4. oktobar 2019. - Decentralizacija i digitalizacija energetskog sistema tema su pete epizode podkasta Razgovori o energetskoj tranziciji

esma sahin scadawatt bef 2025

ScadaWatt traži partnere u Srbiji za primenu svojih sistema za digitalizaciju energetike

4. oktobar 2019. - ScadaWatt, bronzani sponzor Beogradskog energetskog foruma 2025, proizvodi sisteme za daljinski nadzor i upravljanje solarnim elektranama.

srbija vetroelektrane 1 GW strateski partner investicije

Gradnja 1 GW vetroelektrana sa strateškim partnerom nije više prioritetan projekat za Srbiju

4. oktobar 2019. - Izmena je deo novih Polaznih osnova plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti, koje su prvobitno usvojene 2023.