Foto: Kmetijski inštitut Slovenije
Iznad voćnjaka Poljoprivrednog instituta Slovenije u mestu Brdo pri Lukovici biće postavljena solarna elektrana vršne snage 52 kilovata. Reč je o pilot-projektu koji treba da utvrdi mogućnosti i uslove primene agrovoltaike u zemlji.
Agrovoltaika, poznata i kao agrosolar, postaje sve popularniji način proizvodnje električne energije. Poljoprivredna proizvodnja uz istovremenu proizvodnju električne energije ima dvostruke prednosti. Postavljanjem panela na visoke metalne konstrukcije ne zauzima se zemljište pogodno za poljoprivrednu proizvodnju ili ispašu stoke, dok solarni paneli istovremeno štite poljoprivredne kulture od vremenskih nepogoda.
Prema pravilniku o agrosolaru koji je u Sloveniji u fazi pripreme, na poljoprivrednom zemljištu su fotonaponski paneli dozvoljeni samo na nosačima i na površinama na kojima su bobičasto voće ili niska stabla jabuke i kruške.
Ministarstvo za okolinu, klimu i energiju Slovenije pokrenulo je pilot-projekat u mestu Brdo pri Lukovici, nedaleko od Ljubljane, sa ciljem ispitivanja daljih mogućnosti i optimalnih uslova za primenu ove tehnologije. Iznad jabučnjaka Poljoprivrednog instituta Slovenije (Kmetijski inštitut Slovenije) biće postavljeno 208 dvostranih fotonaponskih modula.
Solarni paneli će imati stepen propuštanja svetlosti od 54 i 70 odsto i neće ometati odvijanje fotosinteze u listovima stabala voćki. Nominalna ili vršna snaga elektrane će iznositi 52 kilovata.
Paneli će biti postavljeni na visoku metalnu konstrukciju, tako da se nesmetano nastavi proizvodnja jabuka i obrada voćnjaka standardnom poljoprivrednom mehanizacijom.
Nalazi projekta poslužiće za definisanje smernica u daljem razvoju agrosolara
Glavni izazovi u projektovanju ove agrosolarne elektrane ticali su se usklađivanja agronomskih potreba jabuka (osvetljenje, provetravanje, pristupačnost za obradu) i tehničkih zahteva za optimalan rad fotonaponskog sistema.
Takođe je bilo potrebno uzeti u obzir uticaj nagiba i orijentacije na tok padavina, raspodelu snega i smanjenje rizika od grada, kao i od prekomernog izlaganja sunčevoj svetlosti odnosno toploti tokom leta.
Važan aspekt koji će se analizirati početkom naredne ili narednih vegetacionih sezona jeste i zaštita od prolećnih mrazeva, odnosno smanjenje štete povezane sa njima, zahvaljujući zadržavanju toplote ispod fotonaponskih panela.
Rezultati ovog projekta biće deo naučnih istraživanja i studija slučaja koje će se koristiti pri pripremi sadržaja za unapređenje pravilnika o agrovoltaici, kao i za definisanje ključnih smernica za dalji razvoj ove oblasti.
U nekim zemljama koje prati Balkan Green Energy News već postoje ili se razvijaju agosolarne elektrane. Srbija je prvu dobila pre skoro godinu dana. Jedan od najvećih najavljenih projekata, ne samo u zemlji nego u Evropi, planiran je u Kuli. Dve elektrane su planirane kod Kikinde i još dve u opštini Odžaci.
U Crnoj Gori su u razvoju projekti na granici sa Srbijom i u opštini Pljevlja. Agrosolar je zanimljiv i investitorima u Hrvatskoj i Sloveniji.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.